U pokušaju da se stane na kraj neracionalnoj potrošnji lijekova, a time i ostvari financijska ušteda u zdravstvu koje godišnje stoji oko 24 milijarde kuna, liječnici će ubuduće moći propisivati samo najjeftiniji lijek iz određene grupe. Na lijekove se godišnje u Hrvatskoj potroši pet milijardi kuna, od čega se 3,3 milijarde plati novcem poreznih obveznika. Budući da je na lijekovima relativno jednostavno i lako uštedjeti, najnovija preporuka koja je korak dalje od osnovne i dopunske liste lijekoba, nije iznenađenje u zdravstvenim krugovima. Premda se u javnosti pitanje besplatnih lijekova često svede na dramatične povike o srozavanju zdravstvene zaštite, stručnjaci upozoravaju da su svi lijekovi, pa i jeftiniji generički, odobreni od strane Agencije za lijekove (Halmed) koja inače slovi za jednu od najboljih u Europi. Skuplji lijekovi najčešće su brendovi ili su komocija za pacijenta. Primjerice, umjesto tri puta piju se jednom na dan, ili lijek dolazi u kombinaciji s drugima pa ih se percipira kao kvalitetnije, no za temeljnu dijagnozu jednako liječe kao i jeftiniji. “Puno je neracionalnosti u zdravstvu i propisivanje lijekova je samo jedna od njih. Ako su prošli kontrolu, lijekovi su dobri i nema potrebe na teret zdravstva plaćati skuplje ako nije medicinski opravdano”, kaže jedan medicinski djelatnik koji je želio ostati anoniman.

Podsjetimo, u novom pravilniku Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, država će pacijentu u punom iznosu plaćati samo najjeftiniji lijek određenog sastava. Želi li skuplji lijek iz iste terapijske grupe pacijent će sam morati za njega platiti. Iznimno, jedino uz preporuku specijaliste, pacijentu ne mora platiti skuplji lijek, no to će liječnik morati posebno obrazložiti. Puno veći problem je što se stavka lijekova koristi kao jedina ozbiljna poluga štednje u zdravstvu. Neupitno je da se na lijekovima može uštedjeti, ali procjena je tek par stotina milijuna kuna. Ključno pitanje je kako će jedna mjera izbalansirati sustav težak 24 milijarde kuna ako najviše “curi” u bolničkom sustavu na koji otpada 70 posto ukupne potrošnje u zdravstvu.

“Uštede na lijekovima su dvosjekli mač. Ne treba se bojati upotrebe generika, ali treba biti oprezan sa rušenjem cijena jer to dugoročno potkopava farmaceutsku industriju”, kaže bivši član Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Saša Cvetojević. Put od otkrića lijeka do stavljanja na tržište je dug i iznimno skup što industrija amortizira u cijeni pa forsirani pad cijena dugoročno može donijeti štete. Antologijski je primjer Pliva koja je nakon gubitka patenta na azitromicin postala laka meta na tržištu, a danas je dio korporacije izraelske Teve. Također, posebno na umu treba imati veličinu domaćeg tržišta jer kompanijama na malom tržištu može biti jeftinije ne registrirati lijek, nego pristati na uvjete koje će potom zahtijevati i države sa desecima milijuna stanovnika.

Štednja na lijekovima direktno ne koristi ni domaćnim ljekarnicima koji ovise o njihovom prometu i cijeni, no čelnik Hrvatske ljekarničke komore Mate Portolan smatra da se tome može stati na kraj. “Svugdje u Europi je trend da države smanjuju troškove za lijekove. Mi razgovaramo sa HZZO-om da se ljekarne aktivno uključe u racionalizaciju”, kaže Portolan. Ljekarne bi izdavale najjeftinje ljekove u grupi, no zauzvrat bi bila povećana vrijednost njihove usluge koja je danas među najnižima u Europi. “Umjesto trgovačkog kakav imamo danas, to bi bio klasterski model od kojeg bi koristi imali država, pacijenti i ljekarnici”, smatra Portalan.

Propisivanje jeftinijih lijekova pozdravlja i član izvršnog odbora asocijacije liječnika obiteljske medicine KoHOM Mario Malnar. “Odluka je dobra, iako je trebala biti donesena puno prije. Uvest će reda u sustav u kojem bolnički sustav preporučuje lijekove, a za njihovu potrošnju odgovaraju liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Svatko u sustavu treba snositi odgovornost za onaj dio posla koji radi”, zaključuje Malnar.