Istraživači Ekonomskog instituta, Zagreb predstavili su 26. rujna 2017. na okruglom stolu „Izvori izvoznog rasta i industrijski razvoj: empirijski dokazi u Hrvatskoj“ rezultate istoimenog istraživanja koje je za cilj imalo utvrditi izvore izvoznog rasta hrvatske prerađivačke industrije te kvantificirati multiplikativni doprinos izvoza prerađivačke industrije ukupnom gospodarstvu.

Rezultati sugeriraju da izvoz prerađivačke industrije stvara, izravno ili neizravno, 57,4 milijarde kuna bruto dodane vrijednosti. Pod izravnim učincima podrazumijeva se rast proizvodnje, dodane vrijednosti i zaposlenosti unutar same prerađivačke industrije, a pod neizravnim učincima rast aktivnosti drugih sektora uključenih u lanac dodane vrijednosti izvoznika. Drugim riječima, izvoz prerađivačke industrije čini čak 20,5 posto bruto dodane vrijednosti ukupnog gospodarstva, što znači da se na svaku kunu dodane vrijednosti koja se generira direktno kroz izvoz prerađivačke industrije u ostatku ekonomije generira još 2,6 kuna dodane vrijednosti.

Osim prerađivačke industrije na koju se odnosi 89 posto ukupnog robnog izvoza Hrvatske, izvoz prerađivačkog sektora značajno pridonosi kreiranju bruto dodane vrijednosti drugih sektora čiji su proizvodi i usluge izravno ugrađeni u finalne izvozne proizvode prerađivačke industrije. Tako izvoz prerađivačke industrije stvara 26,5 posto ukupne bruto dodane vrijednosti poljoprivrede, 32,3 posto transporta i trgovine te 16,6 posto bruto dodane vrijednosti poslovnih usluga.

Istraživanje također sugerira da multiplikativni učinci izvoza prerađivačke industrije jačaju otkako je Hrvatska pristupila Europskoj uniji. Izvoz prerađivačke industrije ima veliki značaj i za zaposlenost u Hrvatskoj.

Tako izvoz prerađivačke industrije izravno pridonosi zapošljavanju 140.000 ljudi u samoj prerađivačkoj industriji, što je više od 50 posto ukupnog broja zaposlenih u tom sektoru. No, kad se uzme u obzir učinak na zapošljavanje u drugim sektorima, onda izvoz stvara 340.000 radnih mjesta u ukupnoj ekonomiji. To čini čak 21,5 posto ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj. Nadalje, svako radno mjesto stvoreno u izvozno orijentiranoj prerađivačkoj industriji stvara još 3,7 radnih mjesta u ostatku ekonomije. Primjerice, izvoz prerađivačke industrije izravno stvara 35 tisuća radnih mjesta u poljoprivredi, 109 tisuća u transportu i trgovini te 18 tisuća radnih mjesta u sektoru poslovnih usluga.
Analiza samih izvoznih trendova pokazala je da su temeljna obilježja izvoza prerađivačke industrije
dinamičniji rast izvoza nakon ulaska u EU, veliki vanjskotrgovinski deficit, sve veći konkurencijski
pritisak na međunarodnim tržištima i tehnološko zaostajanje proizvodne strukture izvoza u odnosu na
zemlje Europske unije.