Manuel Magdić, voditelj klastera zdravstvenog turizma Pannonian Health te voditelj marketinga i prodaje u Poliklinici Lege Artis u razgovoru za Poslovni dnevnik otkriva ciljeve udruženja. 

Osvrnuo se i na to koliko Hrvatska prati trendove na  polju zdravstvenog turizma te koliko je ključno šire brendiranje i poboljšanje ponude.  Istaknuo je i ključne investicije u zdravstvenom turizmu u Slavoniji, komentirao tko su gosti na koje Hrvatska treba ciljati kad je u pitanju zdravstveni turizam te koje glavne izazove i probleme vidi u hrvatskom zdravstvenom turizmu.

Koliko dugo klaster zdravstvenog turizma Pannonian Health  postoji te koga točno okuplja?
Klaster okuplja članove redom iz medicinskog, odnosno zdravstvenog sektora, ugostitelje koji svojom ponudom obogaćuju destinaciju te turistički sektor, a postoji godinu i pol dana.  Također, konstantno pozivamo i ostale dionike koji svojim oblikom, radom i djelovanjem mogu pridonijeti zdravstveno-turističkoj ponudi naše regije da nam se pridruže. 

Koji su osnovni ciljevi vašeg klastera i kako ih planirate ostvariti?
Zdravstveni turizam je relativno mlad pojam, pogotovo na ovom našem području. Prvi korak nam je bio, a i dalje je, edukacija i informiranje potencijalnih i trenutačnih sudionika/članica o tome kako zdravstveni turizam funkcionira kod nas i u svijetu.  Sukladno tome, u svibnju 2019. godine smo imali Prvu konferenciju zdravstvenog turizma na kojoj su sudjelovali govornici koji su već duboko zagrizli u zdravstveni turizam i prenijeli nam svoja dragocjena iskustva.   Drugi, i najteži zadatak na kojem kontinuirano radimo je povezivanje, odnosno networking.  Povezujemo se s raznim providerima, 'rudarimo' i tražimo agencijama koje bi nam mogle pomoći i usmjeriti ljude prema nama.  Osim toga, usmjereni smo na naše iseljenike koje vidimo kao naše  idealne ambasadore. Iako su iz raznoraznih razloga odselili iz Hrvatske, većina njih ima pozitivnu percepciju o svojoj domovini. Upravo zbog te percepcije vjerujemo da ćemo kod njih lakše potaknuti interes za zdravstvenu i turističku ponudu naše regije.  Cijena kao glavni okidač za donošenje odluke ljudi koji putuju na liječenje iz zdravstvenih razloga je apsolutno na našoj strani. Neke zahvate koji biste npr. u Velikoj Britaniji platili 10.000 funti kod naših članica ćete platiti 10.000 kuna.  Ono što je također važno napomenuti je to da nismo u cjenovno boljem položaju od zapadnoeuropskih zemlja iz razloga što nudimo lošiju uslugu. Dapače, imamo vrhunski omjer cjene i kvalitete usluge. Sve naše članice konstantno ulažu u najnovije tehnologije i metode u liječenju. 

Koliko pratimo trendove u tom polju?
Prostora za napreda uvijek ima. Čak i ako ste u nečemu najbolji i dalje postoji prostor za poboljšanje. Mi u Hrvatskoj imamo pozitivnih primjera s kontinenta, primjerice Krapinske Toplice, Sveti Martin na Muri, koji rade jako dobar posao i vrlo lijepo prezentiraju naš kontinent. Imamo i svijetli primjer klastera Kvarner healtha koji kvalitetno radi na brendiranju i promociji cijelog Kvarnera na polju zdravstvenog turizma.  Oni  već imaju odigran velik broj utakmica, a mi korak za korak, prateći njihov primjer pokušavamo isto napraviti u Slavoniji. Konačni cilj našeg klastera i verujem i svih ostalih klastera ovakvog oblika je povezivanja na nacionalnoj razini.  Moramo biti svjesni da je Hrvatska mala destinacija te da upravo iz tog razloga moramo djelovati svi zajedno, no prije toga trebamo kvalitetno posložiti priču na mikrorazini. 

Koliko je ključno šire brendiranje i poboljšanje ponude? Gdje vidite glavne izazove na tom polju?
Brendiranje – vrlo skupa riječ. Kad idete brendirati destinaciju onda je brendirate uz određen pojmove, Slavonija, Baranja i Srijem se mogu brendirati kao vrhunska gastro i enološka destinacija, bogate kulturne baštine i njegovane tradicije koja između ostalog  ima visokokvalitetnu ponudu zdravstvenih usluga. Moramo biti svjesni da to nije lak zadatak i zapravo je dugotrajan proces. Kada primijetite znatne rezultate po pitanju dolazaka gostiju, onda znate da radite dobar posao.  Naša Baranja i Osijek vrlo dobro koračaju u tom smjeru. Ti dolasci su dodatna motivacija poduzetnicima za širenje ponude, kako iz perspektive postojećih subjekata tako i iz perspektive novih igrača koji nisu uopće dosad možda imali u planu ući u ikakvu turističku nišu. Zahtjevi tržišta tada postaju snažniji i samo tržište pred nas će staviti zadatak da ponudimo još nešto novo -dobra strana konkurencije.

Koliko članica ima klaster Pannonian Health?
Trenutačno imamo 14 članica, većinom su to predstavnici privatnih tvrtki, ali naravno u planu nam je širenje.

Koje biste ključne investicije u zdravstvenom turizmu u Slavoniji izdvojili?
Bizovačke Toplice imaju u planu otvaranje hotela kroz određeno razdoblje, a pozitivan je primjer to što su napravili s novim kupalištem.  Modernizirali su ga i otvorili su se još više prema gostima zahvaljujući tome. Naše članice su stomatolozi Dentalni implantološki centar Đukić i Dental centar Čes, konstantno zapošljavaju i uvode nove tehnologije, isti scenarij događa se u Oftalmološkoj poliklinici Balog i Poliklinici za kirurgiju i anesteziologiju Lege Artis. Baranja kao destinacija postaje prepoznatljiva, bilježi znatan broj dolazaka, a sukladno tome munjevito širi turističku ponudu i smještajne kapacitete. 

Tko su gosti na koje Hrvatska treba ciljati kad je u pitanju zdravstveni turizam?
Imamo vrhunsku i kvalitetnu uslugu, vrhunsko medicinsko osoblje. Radimo na tome da postanemo još uslužniji. Računamo na naše iseljenike kao konzumente naših usluga te kao na ambasadore u zemljama u kojima žive.

Koliki je postotak stranih gostiju?
Kao i cijela Europa, nažalost nemamo sustave za mjerenje na ovom polju pa nam je teško prezentirati objektivan rezultat u ovom trenutku. Ono što je važno napomenuti jest feedback naših članica da bilježe određene pomake po pitanju dolazaka stranaca i iseljenika na liječenje u Hrvatsku. 

Koje glavne izazove i probleme vidite u hrvatskom zdravstvenom turizmu trenutačno?
Ako u nečemu želite biti dobri onda na tome trebate konstantno raditi i o tome učiti. Stoga na ovoj priči moramo svi zajedno raditi i o njoj učiti. Najveći izazov pred svima nama je da počnemo isto razmišljati, a to se može postići kroz edukaciju. Moramo biti još svjesniji značenja pojma zdravstveni turizam, zahtijeva i odgovornost koje on sa sobom nosi te koji su bitni preduvjeti da bi se neki subjekt uopće mogao baviti zdravstvenim turizmom i nuditi svoje usluge na stranim tržištima. 

Autohtonost u ponudi na ostalim primjerima s kontinenta je ključna. Koliko se na tom segmentu radi kod vas?
Autohtonost je svakako ključna, zašto ne bismo primjerice imali u wellness ponudi kupanje u vinu. Jednadžba je vrlo jednostavna, vi morate biti drugačiji da biste se istaknuli. Trebamo napraviti svoju priču oko toga i dalje je prezentirati gostima.