Vlada je napokon predstavila što sve konkretno uključuje šesti krug poreznih promjena najavljivan pod egidom većih plaća svima. Za one niže, na kojima je glavni fokus jer su najpogođenije inflacijom, država preuzima dio troška uplate mirovinskih doprinosa modelom olakšica.

Ostatak paketa uključuje niz promjena u sustavu poreza na dohodak počevši od iduće godine. Od ukidanja prireza, za što se kao moguća kompenzacija lokalnim jedinicama omogućuje odabir unutar raspona umjesto fiksne visine niže i više stope tog poreza, pa do povećanja osnovnog osobnog odbitka s 531 na na 560 eura, a posljedično i onih za uzdržavanje članove.

Usto, za 5,5 posto podiže se i prag oporezivanja po višoj stopi poreza na dohodak, koji je trenutno na 360.000 kuna ili 47.780 eura godišnje, a od iduće godine se diže na 50.400 eura.

Vezano uz efekte kod doprinosa, simulacije pokazuju da će se iduće godine od 7,52 milijarde eura predviđenih izdataka za mirovine nepunih 57 posto financirati iz doprinosa, dok su npr. lani oni pokrili 63 posto tih izdataka, a ove godine računa se da će pokriti 62,6 posto tih izdataka.

Sve tanja veza uplata i mirovina

Kako je istaknuo premijer Andrej Plenković, novi porezni paket rezultirat će rastom standarda građana i smanjenjem nejednakosti, kao i snaženjem fiskalne autonomije gradova i općina jer će moći samostalno propisivati visinu porezne stope godišnjih poreza za dohodak od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugog dohotka.

Ukidanje prireza popratio je i tvrdnjom kako se time porezni sustav pojednostavljuje, ali iz jučer iznesenih noviteta dojam je da se on, ukupno gledano, zapravo usložnjava. Već se čuju komentari kako bi najnoviji krug poreznih promjena mogao biti dodatni poticaj za fiktivna prijavljivanja prebivališta.

Neki ekonomisti upozoravaju kako će dodatno oslabiti veze između uplata doprinosa i mirovina, a u ranijim rundama poreznih rasterećenja upravo jačanje te veze nerijetko isticalo kao intencija. Usto, Hrvatska je prema ukupnom efektivnom opterećenju rada i dosad bila pri začelju liste EU, kažu.

Ta je činjenica, doduše, istaknuta i za predstavljanja novog paketa promjena; niže implicitne porezne stope od hrvatskih 27% imaju samo Bugarska i Malta. No, to se na sjednici Vlade naglašavalo ponajprije u kontekstu čak 1,52 milijuna od ukupno 2,84 milijuna poreznih obveznika koji nisu u škarama poreza na dohodak pa se njima ni rast plaća ne može osigurati smanjenjem tog poreza, za razliku od modela olakšice na mjesečnu osnovicu za obračun mirovinskog doprinosa za 1. stup.

Maksimalno predviđeni iznos olakšice od 300 eura predviđa se za bruto plaće do 700 eura (što je bruto minimalac), a on će se postupno smanjivati te potpuno istopiti na 1300 eura bruto plaće.

Kad je riječ o jednostavnosti odnosno usložnavaju poreznog sustava, prirez ni dosad nije imalo dvjestotinjak općina i gradova. A kako se istodobno umjesto dviju čvrsto zadanih stopa poreza na dohodak (20 i 30 posto) lokalnim jedinicama omogućuje da ih od iduće godine utvrđuju samostalno u okviru propisanog raspona u odnosu na te fiksne stope, hipotetski bi porezne promjene mogle rezultirati i znatno većim administrativnim opterećenjem i prilagodbama algoritama. To naročito vrijedi za kompanije koje imaju zaposlenike s prebivalištem u raznim krajevima Hrvatske.

Ovaj krug zahvata u porezni sustav zahtijeva promjene čak devet zakona.Uz ostalo, njima će se propisati da će općine nižu stopu poreza na dohodak moći odrediti između 15 i 22 posto, a višu između 25 i 33 posto. Za manje gradove, do 30.000 stanovnika, predviđeni su rasponi od 15-22,5 posto (niža stopa) i 25-33,6 posto (viša), a za one već gornja granica raspona niže stope je 23 posto, dok će viša moći biti do najviše 34,5 posto.

Zagreb i kompenziranje prireza

Kao i dosad, Grad Zagreb, ima poseban status te će gradska vlast na račun ukidanja prireza (koji je njegovu proračunu lani donio gotovo milijardu kuna) stope poreza na dohodak moći povećati do najviše 23,6 posto za nižu, odnosno do 35,4 posto za višu. Iz Grada su navodno poručili kako će najvjerojatnije i primijeniti najvišu dopuštenu prema rasponima, ali da bi i uz to bili na gubitku oko 40 milijuna eura. 

Doduše, zagrebački proračun je slijedom povećaja plaća pod pritiskom inflacije i situacije s radnom snagom lani bez mnogo napora na ime poreza na dohodak i prireza ubrao čak milijardu kuna više nego godinu prije (oko 6,2 mlrd. kuna).

U konačnici je i ukupan lanjski suficit lokalne države od ukupno 680 milijuna eura (oko tri milijarde kuna) u najvećoj mjeri bio rezultat viška koji je zabilježio Zagreb (više od pola milijarde eura).

Za manje gradove, do 30.000 stanovnika, predviđeni su rasponi od 15-22,5 posto (niža stopa) i 25-33,6 posto (viša)/S. B. Babić/PIXSELL

No, zbog razine duga i kreditori pritišću gradsku vlast da dug smanjuje kroz proračunske viškove, pa je za ne mali broj zaposlenika iz metropole upitno koliko će na plaćama osjetiti novu rundu Vladina poreznog rasterećenja.

U svakom slučaju, izvjesnije su računice onih s najnižim plaćama, kod kojih rast proizlazi iz olakšica (tj. smanjenja osnovice) u sferi doprinosa, što je domena središnje države.

Minimalac s olakšicom raste za 40-ak eura

“Za one koji imaju bruto plaće do 700 eura, olakšica je fiksna i iznosi 300 eura, a za one s plaćama između 700 i 1300 eura, ona se linearno smanjuje. Umanjenje se izračunava na način da se iznos od 1300 eura umanjen za osnovicu pomnoži s koeficijentom od 0,5. To će biti novost u obračunu doprinosa za mirovinsko osiguranje”, objasnio je ministar financija Marko Primorac.

Na primjeru samca iz Bjelovara (u kojemu danas nema prireza) proizlazi da na bruto plaću od 700 eura neto plaća sada iznosi 554 eura, a uz olakšicu za doprinos i novi iznos osobnog odbitka na istu bruto plaću neto bi iznosio 596, odnosno oko 42 eura više. Usporedbe radi, samcu s prebivalištem u tom gradu s bruto plaćom od 1290 euram neto iznos bi se povećao za simboličnih 6,42 eura.

U slučaju obitelji s dvoje uzdržavane djece, na 700 eura bruto plaće prema sadašnjim propisima neto plaća iznosi 560 eura, a s efektima olakšice za doprinose i povećanog osobnog odbitka neto se povećava za 45 eura, na 605 eura. Računice za bruto plaće nadomak gornjoj granici primjene olakšica ukazuju na zanemarive učinke predloženih poreznih promjena.

Inače, brisanjem pojma osnovice osobnog odbitka (dosad je iznosila 2500 kuna) koja se u izračunima osobnog odbitka potom množila s koeficijentom 1,6 (iz čega proizlazi današnjih 531 euro, tj. 4000 kuna), novi osobni odbitak ne proizlazi iz množenja već je samo podignut na već spomenutih 560 eura. To jest povećanje, ali daleko od onoga što već duže vrijeme zagovaraju u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (5000 kuna ili 663 eura).

‘Lažne i bezobrazne teze’

Općine i gradovi odluku o visini poreznih stopa poreza na dohodak morat će donijeti tijekom 4. kvatala i objaviti je u Narodnim novinama najkasnije do kraja tekuće godine.

“Cilj najavljenih promjena u sustavu poreza na dohodak je i poticanje konkurencije između lokalnih jedinica”, kazao je Primorac. Plenković se pak više puta referirao na “teze koje dolaze dominantno od oporbe, a koje nastoje dezinformirati javnost da smo mi središnja Vlada koja ima nešto protiv općina i gradova i da nešto, ne daj bože, oduzima ili otima”.

Cijela prezentacija bila je prošarana s nizom ilustracija o fiskalnoj decentralizaciji i tome koliko su za mandata njegove Vlade, za koje je provedeno nekoliko krugova promjena u poreznom sustavu, porasli prihodi lokalnih jedinica.

Ukratko, “teze o tome da se vodi neka selektivna politika tipa dat ćemo gdje su naši, a ne gdje je netko drugi – ne stoje”, ponovio je Plenković, ocjenjujući ih “lažnim, bezobraznim i neutemeljenim”.

Napojnice, donacije, amortizacija…

Uz glavne točke novog poreznog seta, najavljene su i “ostale izmjene”. Jedna od njih vezana je uz porezni tretman napojnica. Neoporezive će biti do iznosa 3360 eura (i za plaćanja karticama) godišnje, a iznad toga će se oporezivati kao drugi dohodak (20 posto, obračun poreza bez doprinosa). Prijavljivat će se u fiskalizaciji, a mjesečni iznos iskazivat će se kroz JOPPD obrazac).

Preciziraju se i postojeće mogućnosti doniranja u opće korisne svrhe u iznosu većem od 2 posto prihoda prethodne godine, ako postoje programi i odluke nadležnih ministarstva (sport, zdravstvo, kultura itd.)

Isto tako, vrijednost imovine na koju se primjenjuje obračun amortizacije po novom se povećava na 650 eura. Nadalje, izjednačava se opcijska dodjela udjela (u d.o.o.-ima) s opcijskom dodjelom dionica: radi stimulacije zaposlenika omogućit će se dodjela udjela u društvu kroz porezni tretman dohotka od kapitala, tj. bez obračuna doprinosa.

Konačno, prema općem načelu zaokruživanja u korist poreznih obveznika, dogodine se povećava i prag za upis u registar obveznika PDV-a s 39.817 na  40.000  eura.