Tvrtka Projekt jednako razvoj godinama se bavi provedbom, istraživanjem i savjetovanjem na područjima EU.

Uoči međunarodne konferencije o javnoj nabavi u Opatiji 23. i 24. svibnja, na kojoj će prisutni razmijeniti iskustva o ključnim izazovima u praksi, razgovarali smo s direktorom za EU fondova i javnu nabavu Ivanom Serdarušićem o sustavu javne nabave u Hrvatskoj, utjecaju digitalizacije te o korištenju europskih fondova, kao i pripremama za novo financijsko razdoblje.

Koliko je digitalizacija utjecala na javnu nabavu i pomogla joj kod transparentnosti i dostupnosti dokumenata?
Neizmjerno. Svi dokumenti svih postupaka nabave iznad 200.000 kuna, odnosno 500.000 za radove, što je vrijednost cca 30-35 milijardi kuna godišnje, neograničeno su i potpuno besplatno svima elektronički dostupni. Neizmjerno je povećanje pravne sigurnosti, smanjenje administracije te mogućnosti pogrešaka i manipulacija. Pritom treba dodati da Hrvatska ima možda najtransparentniji sustav javne nabave u EU.

Od 1. prosinca 2018. na snazi je Zakon o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi. Što točno znači obveza zaprimanja e-računa i kakav će utjecaj imati na poslovanje, za razliku od dosadašnjeg?
Obveznici javne nabave od prosinca 2018. su obvezni zaprimati e-račune, nije dakle obvezno njihovo izdavanje. Prednosti uvođenja e-računa u javnu nabavu su smanjenje administracije, brže i jeftinije procesiranje informacija kod poduzetnika, skraćenje rokova plaćanja, smanjenje ispisa i troškova slanja poštom, pa i veća razina sigurnosti i transparentnosti.

Kako ponuditelji mogu iščitati kriterije nadmetanja i procijeniti kada je pravo vrijeme za slanje ponude? Koji su ključni izazovi?
Sve informacije dostupne su izravno kroz Elektronički oglasnik javne nabave. Svaki poduzetnik za sebe će iščitati preduvjete za slanje ponude, koji moraju biti vezani i razmjerni predmetu nabave, te kriterije kvalitete. Ako bilo tko smatra da su mu narušena subjektivna prava, može tražiti izmjenu dokumentacije ili uložiti žalbu, pri čemu postoji zaista visoka razina pravne sigurnosti. Što se tiče kriterija kvalitete, rekao bih da oni u pravilu još ne donose koristi koje bi možda mogli, ali isto tako i da sustav stalno napreduje te da se kvaliteta povećava. Nije, naime, lako odrediti kriterije za koje je moguće dokazati da nose veću kvalitetu, a da su istovremeno pouzdano utvrdivi i mjerljivi. Sve to, ne narušavajući nimalo potpunu otvorenost tržišta.

Koji su ciljevi i koristi razvoja i digitalizacije javne nabave, a koji faktori uspjeha? Što HUP radi po tom pitanju?
Iz domene digitalizacije javne nabave HUP provodi aktivnosti informiranja i educiranja poduzetnika o zakonskom aspektu e-računa u javnoj nabavi u suradnji s Finom. Predavanja će se održati u regionalnim uredima HUP-a pa je tako iduća radionica na tu temu 14. svibnja u Rijeci, a 20. svibnja u Varaždinu.

Kako biste ocijenili korištenje EU fondova u Hrvatskoj? Kakvi su rezultati dosad s obzirom na to da se približava kraj razdoblja 2014-2020?
Gledamo li samo financije, ugovoreno je 64% planiranih sredstava, što nas svrstava na 21. mjesto u EU. Ako gledamo isplate, tu smo najlošiji u EU sa samo 21% isplaćenih sredstava. EU fondovi u razdoblju 2014-2020. zapravo se mogu koristiti sve do kraja 2023. godine tako da vremena još ima, ali je činjenica da je potrebno kvalitetnije planirati. Drugo je pitanje kako su uložena sredstva koja su na raspolaganju. Najviše su zasad iskorištena sredstva za potpore poduzetnicima te obrazovanje i cjeloživotno učenje. S druge strane, što se tiče korištenja informacijsko-komunikacijskih mreža, tu smo na nuli, a loša je i situacija u prioritetima ulaganja u istraživanje i razvoj i zaštitu okoliša. Treći smjer rasprave zapravo je najvažniji, a o njemu se rijetko govori – naime, što smo zaista dobili od navedenih ulaganja i gdje je to vidljivo. No, za odgovor na to pitanje potrebno je pričekati još nekoliko godina.

Jesu li počele pripreme za novo razdoblje?
Jesu. Hrvatska je u fazi izrade Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine koja će pokrivati ključna tematska područja i politike razvoja, te biti usklađena s prijedlogom EK za korištenje EU fondova. Izuzetno je važno da navedeni proces uključuje i stvaranje zalihe prijedloga projekata za financiranje u sljedećem razdoblju, a samim time pretpostavlja raniju i kvalitetniju pripremu tih projekata. Za razdoblje 2021.-2027. EK je, planirajući Brexit, predložila blago smanjenje omotnice za Hrvatsku, ali zbog negativnih demografskih trendova, iznos po stanovniku zapravo ostaje isti. Komisija također predlaže povećanje obveznog učešća država članica s 15% na 30% što također smatram pozitivnim jer bi iznos koji daje EK ostao isti, a Hrvatska bi tako sama bila 'prisiljena' još više ulagati u prioritete vlastitog razvoja. 

Što nas očekuje na međunarodnoj konferenciji o javnoj nabavi?
Kroz javnu nabavu RH godišnje raspolaže s više od 40 milijardi kuna. Želimo se fokusirati na to da navedena sredstva Hrvatska zapravo ulaže, a ne da ih puko troši, i to za ostvarenje različitih društvenih koristi. Pritom želimo promovirati koncept zajedničkog planiranja i djelovanja svih skupina dionika u javnoj nabavi. Sa strane naručitelja to su lideri – političari i menadžeri javnih poduzeća, zatim profesionalci u javnoj nabavi te profesionalci različitih struka koji pripremaju tehnički dio projekata, a s druge strane to su poduzetnici. Želimo poticati fokus na ciljeve, te jačati suradnju i razmjenu iskustava kao ključne faktori uspjeha. Jer ciljevi javne nabave svima su isti – ostvarenje što većih koristi za građane i zajednicu uz optimizaciju potrošnje javnih sredstava.