Hrvatski javni dug potkraj trećeg tromjesečja 2014. dosegnuo je 78 posto BDP-a, skočivši u godinu dana za 7,3 postotna boda, pokazuju najnoviji podaci Eurostata.
"Dinamika rasta definitivno je neodrživa. Dug raste tijekom cijelog razdoblja od 2010., što je posljedica nagomilanih deficita. Evidentno je da Hrvatska ni u 2014. nije uspjela stabilizirati razinu javnog duga, a to je posljedica odgode restrukturiranja javnog sektora. Još uvijek trošimo više nego što stvaramo", istaknula je Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisenbank Austrije. Podaci Eurostata pokazuju i da je Hrvatska, uz Sloveniju i Bugarsku, zabilježila najveće povećanje udjela duga u BDP-u u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Najveći skok udjela duga u BDP-u na godišnjoj razini zabilježila je Slovenija, za 16,8 postotnih bodova, sa 61,3 na 78,3 posto. Izdvaja se i Bugarska, s povećanjem udjela duga u BDP-u od 6,6 postotnih bodova, sa 17,1 na 23,6 posto. Osvrnuvši se na činjenicu da je Hrvatska među top tri države s najvećim porastom udjela javnog duga u BDP-u, Živković-Matijević ocijenila je da se ta situacija neće početi poboljšavati sve dok se ne krene sa strukturnim reformama. "No, one se ne smiju svesti samo na rezanje javnih rashoda, nego i tekuće potrošnje. Našim je političarima uvijek lakše zadirati u prihodnu stranu ili, pak, na rashodnoj strani u kapitalne rashode vezane uz investicije. Vrlo je teško zadirati u tzv. stečena prava, jer to znači i potencijalni gubitak glasača.
Tijekom svih ovih godina ni jedna politička struktura nije uspjela napraviti stvarne strukturne reforme", napomenula je Živković-Matijević ocjenjujući kako se u posljednje vrijeme vide pomaci kod socijalnih rashoda i socijalne politike. "Hvale je vrijedno da se krenulo s time. Ali je činjenica i da te strukturne reforme nisu ni dovoljno brze ni dovoljno snažne, i zbog toga javni dug nastavlja rasti". Usto, sada su statistikom javnog duga obuhvaćena i javna poduzeća HAC i HC, u kojima reforma još nije ni počela. Živković Matijević procjenjuje da je na kraju 2014. javni dug dosegnuo udjel od 82 posto BDP-a.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.zašto svi nemamo po jednu državnu karticu, ako uvijek moramo plaćati nečije gluposti
DUG JE STVORIO HDZ I SDP PA DRAGI MOJI UZMITE KREDITE I VRACAJ TE GA IMA VAS DOTSA STA STE SISALI DRZAVU 20 GODIN APA SAD VRACAJTE HDZOVACA IMA 220TISUCA SVAKI OD NJIH NEKA UZME KREDITI NA 100 GODINA PA NEK VRACAJU ONI SU PODRZAVALI TU POLITIKU PA NEKA SAD PODRZAVAJU KAD TREBA VRACATI ,A I SDP IMA KO PLJEVE PA NEK I ONI SVAKI CLAN UZMU LREDIT NA 100 GODINA I ETO TI MILIJARDE EURICA.
A KOME NAMA JE PORASTAO DUG KAKVE JA IMAM VEZE SA DUGOM DUG NEKA VRACA KO GA JE STVORIO JA SIGURNO NECU ,TAKO DA MI JE SVEJEDNO KOLIKO JE DUG
Sve, sve, sve – samo nikada ne ono pravo
Gledajući ovakav tekst čovjek se pita hoće li “Poslovni dnevnik” ikada osjetiti zov profesionalnog ugleda pa barem pokušati objaviti tekst na temu održivog duga (sustainable debt) Hrvatske umjesto tipičnog južnoslavenskog lamentiranja zbog straha od akcije koja će se uskoro morat poduzeti. Naravno, to znači otvoriti teme koliki je stvarni javni dug; koliki njegov dio jest održiv i što će biti s ostatkom.
Dalje, to naravno, to znači i otvoriti temu br. 1: plan za ostvarenje primarnog budžetskog suficita, najvažnijeg zadatka koji će Hrvatska morati uskoro početi ostvarivati.
Razumijem da su novinari “Poslovnog dnevnika” na sto čuda čime napuniti prostor pa onda, da bi popunuli taj prostor, objavljuju fotografije osoba sa žalosnim izrazima lica poput ove gornje. Ako vas uvažena gospođa ne bude tužila možete biti sretni.
Uključite se u raspravu