Krajem siječnja ove godine ukupni je dug opće države iznosio 275,5 milijardi kuna, što je na mjesečnoj razini smanjenje za oko četiri milijarde kuna, no na godišnjoj je razini dug porastao za 10,4 milijarde kuna ili za 3,9 posto, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

"Iako je u siječnju blago smanjenja dinamika rasta javnoga duga na 3,9 posto, iznos od 275,5 milijardi kuna ostaje visok, tim više što doseže oko 85 posto BDP-a. Takvo stanje duga i trendovi neodrživi su s obzirom na visoke rizike kojima je Hrvatska izložena, posebno one vezane uz očekivani porast kamatnih stopa koji bi mogao ugroziti stabilnost javnih financija i ograničiti mogućnost gospodarskog oporavka", ističe u komentaru najnovijih podataka o javnom dugu direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić.

Krajem prošle godine dug opće države iznosio je 279,6 milijardi kuna, a tijekom prvog mjeseca ove godine smanjen je za četiri milijarde kuna, na 275,5 milijardi kuna. To je smanjenje ponajprije rezultat otplate dospjele euro obveznice u iznosu od 750 milijuna eura, za što su sredstva osigurana u prethodnim mjesecima, napominju iz HGK.

To je, dodaju, utjecalo i na smanjenje inozemnog duga opće države za oko 3,1 milijardu kuna, sa 113,8 milijardi kuna krajem prošle godine na 110,7 milijardi kuna krajem siječnja ove godine, dok je unutarnji dug središnje države smanjen za 900 milijuna kuna, sa 165,7 na 164,8 milijardi kuna.

Unatoč tome, napominju analitičari HGK, zadržana je visoka razina javnog duga, pri čemu je blago usporena dinamika njegova međugodišnjeg rasta na i dalje visokih 3,9 posto.

"Drugim riječima, u posljednjih godinu dana javni je dug ukupno porastao za 10,4 milijarde kuna, od čega se 10,2 milijarde kuna odnosi na prirast duga središnje države, 173,6 milijuna kuna na prirast duga lokalne države, a 2,5 milijuna kuna na prirast duga fondova socijalne sigurnosti", navode iz HGK.

Napominju i kako je stanje duga na domaćem tržištu povećano za 10,6 milijardi kuna (sa 154,2 milijarde kuna na 164,8 milijardi kuna), dok je istodobno inozemni dug smanjen za 200 milijuna kuna (sa 110,9 na 110,7 milijardi kuna).

Riječ je o tek privremeno nešto povoljnijim kretanjima inozemnoga zaduživanja države s obzirom na činjenicu da se već u ožujku država zadužila za novih 1,5 milijardi eura putem obveznica izdanih na međunarodnom financijskom tržištu, podsjećaju iz HGK.

"Tendencije kretanja javnoga duga u ovoj godini ovisit će prije svega o kretanju duga središnje države i njenih potreba za financiranjem proračunskog deficita", navode analitičari Komore.

Pritom podsjećaju kako će se, prema projekcijama iz Programa konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2015. – 2018., što ga je Vlada usvojila prošli tjedan, u ovoj godini zadržati visoki proračunski deficit i to na razini od 5,0 posto BDP-a, što će i visinu javnog duga do kraja godine dovesti do razine od 90 posto BDP-a.

Program konvergencije predviđa rast javnoga duga sve do razne od 92,5 posto BDP-a u 2017. godini, nakon čega bi njegov udio u BDP-u trebao stagnirati i početi opadati.

"Navedena, u načelu optimistična, projekcija upozorava na visoke rizike kojima je Hrvatska izložena, osobito one povezane s očekivanim porastom kamatnih stopa, koji bi, pri tako visokoj razini zaduženosti, mogao ugroziti stabilnost javnih financija i ograničiti mogućnost gospodarskog oporavka", zaključuju analitičari HGK.