Prošlotjedno izdanje 1,5 milijarde eura obveznice uz rekordnih 1,35 posto prinosa, u prvi plan izbacilo je pad cijene duga.

Pospremanje državnih financija i rezanje javnog duga (bar udjela u BDP-u, ako već ne u nominalnom iznosu) u tri godine smanjilo je izdatke za kamate s 3,5 posto na 2,3 posto BDP-a, oko tri milijarde kuna. Jedno je to od rijetkih područja da je Hrvatska u društvu pozitivnim rekordera: udio javnog duga od 2015. do 2018. pao je 9,2 postotna boda, dvostruko više od prosjeka Unije (4,6%), a jedino je Slovenija imala brži pad izdataka za kamate.

Većina članica plaća manje 
Danas plaćamo za kamate manje od Mađarske, Španjolske, Cipra i V. Britanije (2,5%), Grčke (3,3%), Portugala (3,5%), dok najviše izdvaja Italija, 3,7% BDP-a, jer joj je dug iznad 130% BDP-a. Premda je fiskalna disciplina prepoznata kroz rejting s direktnom odrazom na cijenu, u 19 članica tamošnji porezni obveznici plaćaju manje. Među njima su Bugarska (0,7%) i Rumunjska (1,2%), no njihov dug tek je djelić domaćeg.

Bugarski je ispod četvrtine, rumunjski nešto iznad trećine, dok hrvatski čini tri četvrtine domaćeg BDP-a. Najbliža nam je Slovenija koja je dug smanjila na 70 posto što ju godišnje stoji 2% BDP-a. 

"Uz Sloveniju, Hrvatska je napravila najveći napredak i ima najbolje izglede zabilježiti najveći pad troška servisiranja duga u EU (0,53%), bitno više od prosjeka Unije (0,13%) i time se zapravo u potpunosti približiti njezinom prosjeku", kaže Alen Kovač, glavni ekonomist Erstea čija je matična grupacija uz Citigroup i JP Morgan bila agent izdanja. Nakon države, otvara se prostor za pad kamata građanima i tvrtkama. 

Pad kamata na kredite
"Cjelokupno okruženje i visoka likvidnost doveli su do pada kamata zadnjih godina, vjerujem da će se trend nastaviti", kaže. Koliko za to ima prostora pokazuje primjer stambenih kredita koje domaće banke odobravaju prosječno iznad tri posto (neke i ispod 3), dok je u Sloveniji kamata u travnju bila 2,4%, a u eurozoni je prosjek 1,7%. Kovač kaže da je to posljedica troškova regulative i uvođenja eura, kao i spleta pravnog i institucionalnog okvira.

Drugim riječima, pravne države i reformi. Kroz rejting nam je dano do znanja da smo isporučili više nego se očekivalo; perspektiva je dobra, posebno s eurom na horizontu, no test će biti nastaviti tom putanjom (kako je navedeno u fiskalnim smjernicama i programu reformi) i ne okliznuti se kad krenu rasti proračunski apetiti u lovu na glasove. Uspijemo li, slijedi novo dizanje rejtinga, više prostora za pad kamata, kako državi tako i građanima te gospodarstvu, pa onda i potencijalno brži rast BDP-a.