Javni dug opće države u srpnju je iznosio 288,9 milijardi kuna, što je pad za 4,6 milijardi kuna ili za 1,6 posto prema srpnju lani, pa je pad javnog duga na godišnjoj razini nastavljen četvrti mjesec zaredom, izvijestili su u četvrtak analitičari Hrvatske gospodarske komore (HGK). 

I dok je na godišnjoj razini javni dug pao, na mjesečnoj je razini povećan za 3,2 milijarde kuna, navodi se u osvrtu analitičara HGK na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke.

Porast javnog duga u srpnju na mjesečnoj razini gotovo u cijelosti je rezultat povećanja unutarnjega duga opće države – za 3,1 milijardu kuna – što je posljedica izdavanja državne obveznice u iznosu od šest milijardi kuna na domaćem tržištu, navodi se u analizi.

Istodobno je razina inozemnoga duga povećana za 132,6 milijuna kuna, pri čemu je dug na temelju izdanih obveznica smanjen za 1,3 milijarde kuna, ali je istodobno kreditni dug povećan za 1,5 milijardi kuna.

"Unatoč rastu javnoga duga na mjesečnoj razini, na godišnjoj se razini nastavlja njegov pad, sada već četvrti mjesec zaredom", ističu iz HGK navodeći kako je u srpnju, u odnosu na isti mjesec prošle, godine razina javnoga duga smanjena za 4,6 milijardi kuna ili za 1,6 posto.

Riječ je o nastavku pozitivnih tendencija kretanja javnoga duga potaknutih prije svega povoljnijim kretanjima proračunskoga manjka jer je deficit proračuna središnje države u prvih sedam mjeseci bio 3,5 milijardi kuna niži nego u istom lanjskom razdoblju, a potom i pozitivnoga utjecaja međuvalutarnih promjena te financiranja dijela manjka sredstvima depozita države kod HNB-a deponiranim u prethodnim razdobljima, navode iz HGK.

Napominju i kako "uspostava gospodarskoga rasta i stoga povećani proračunski prihodi uz kontrolu proračunskih rashoda, umanjuju proračunski manjak i potrebu za zaduživanjem, što uz niže troškove zaduživanja pri provedbi ekspanzivne monetarne politike u nas i u okruženju povoljno utječe na dinamiku kretanja javnoga duga i na njegov udio u BDP-u."

Tako je na kraju prvog polugodišta ove godine udio javnoga duga u BDP-u iznosio 84,5 posto, što je 2,1 postotni bod manje nego na kraju prošle godine.

U prvih sedam mjeseci ove godine razina je javnoga duga ukupno smanjena za 711,8 milijuna kuna, pri čemu je unutarnji dug povećan za 5,8 milijardi kuna, dok je istodobno inozemna komponenta duga smanjena za 6,5 milijardi kuna.

Najveći dio prirasta duga na domaćem tržištu odnosio se na povećani dug na temelju obveznica, za 9,3 milijarde kuna, dok je stanje kreditnoga duga i duga po trezorskim zapisima smanjeno za 2,5, odnosno milijardu kuna.

Stanje javnoga duga smanjile su sve sastavnice opće države (središnja država, fondovi socijalne sigurnosti i lokalna država), pri čemu dug središnje države i dalje čini 98,4 posto ukupnoga javnog duga opće države.

Snažnija orijentacija države na financiranje na domaćem financijskom tržištu povezana je s privremenim odustajanjem od izdavanja inozemne obveznice u okolnostima niskoga kreditnog rejtinga i stoga trenutno nepovoljnih troškova financiranja, navode iz HGK.

Dodaju i kako podaci o ostvarivanju proračunskih proporcija i javnoga duga u ovoj godini uz jasno opredjeljenje iz Programa Vlade o potrebi provedbe fiskalne konsolidacije i izlaska iz procedure prekomjernoga proračunskog manjka te stabiliziranja i pada udjela javnoga duga u BDP-u, pružaju ohrabrujuće signale za nastavak započetih pozitivnih pomaka.

Prema listopadskim tabelama povezanima uz praćenje procedure prekomjernoga proračunskog manjka (EDP Notification Tables), Ministarstvo financija predviđa na kraju ove godine ostvarivanje javnoga duga na razini od 85,9 posto BDP-a, što je 0,7 postotnih bodova manje nego na kraju prošle godine.

Time bi se, kažu u HGK, u ovoj godini ostvarila stabilizacija razine javnoga duga i započeo proces smanjivanja njegova udjela u BDP-u prema Maastrichtskim kriterijima dopuštenoj razini od 60 posto.

"Pozitivan trend smanjenja javnog duga tijekom ove godine u situaciji blagog gospodarskog rasta, utjecao je na pad udjela javnog duga u BDP-u ispod 86 posto. Međutim, to je još uvijek najviši udio u usporedbi s nama sličnim državama", poručio je u priopćenju Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.

Bruto inozemni dug 44,1 milijardu eura

Bruto inozemni dug iznosio je, pak,  krajem srpnja 44,1 milijardu eura, što je prema mjesecu ranije, povećanje za 699,5 milijuna eura, dok je u odnosu na srpanj lani smanjen za 5,1 milijardu eura ili 10,4 posto.

"Stoga se na godišnjoj razini nastavlja pad razine inozemnoga duga, koji je kontinuirano prisutan od prosinca prošle godine, s tim da je u posljednja četiri mjeseca taj pad dvoznamenkast", ističu iz HGK.

Tendencija međugodišnjega pada inozemne zaduženosti, kako navode, obuhvatila je većinu sektora, pa se kontinuitet pada duga kod drugih monetarnih financijskih institucija proteže još od svibnja 2012. godine, kod izravnih ulaganja od listopada 2015., kod ostalih domaćih sektora od siječnja ove godine, a kod opće države od ožujka ove godine.

Intenzitet promjena u razini bruto inozemnoga duga i dalje diktiraju banke, odnosno druge monetarne financijske institucije, čiji je inozemni dug u srpnju ove godine bio 2,8 milijardi eura manji nego u istom mjesecu prošle godine te opća država s međugodišnjim smanjenjem duga za 1,1 milijardu eura, ističu iz HGK.

Napominju i kako je pritom u srpnju ostvaren dosad rekordan pad zaduženosti drugih monetarnih financijskih institucija od 35,5 posto na godišnjoj razini. Nastavlja se i relativno snažno razduživanje tvrtki prema inozemstvu, pa je u srpnju zabilježen pad bruto inozemnog duga ostalih domaćih sektora od 4,2 posto na godišnjoj razini. 

U takvim je okolnostima u prvih sedam mjeseci ove godine bruto inozemni dug ukupno smanjen za 1,4 milijarde eura, pri čemu je najviše smanjen dug drugih monetarnih financijskih institucija (za milijardu eura), potom opće države (za 766,5 milijuna eura) i ostalih domaćih sektora (za 624,4 milijuna eura).

S druge strane, povećan je inozemni dug središnje banke za 863,4 milijuna eura te dug na temelju izravnih ulaganja za 137,8 milijuna eura.

Unutar ostalih domaćih sektora najviše je smanjen inozemni dug privatnih nefinancijskih društava (za 523,5 milijuna eura) i javnih nefinancijskih društava (za 164,0 milijuna eura), dok istodobno povećanje razine bruto inozemnog duga bilježe jedino ostale privatne nefinancijske institucije, osim monetarnih financijskih institucija, i to za 71,2 milijuna eura.

"Kretanje razine bruto inozemnoga duga u dosadašnjem dijelu godine potvrđuje ocjenu da bi se na kraju godine udio bruto inozemnog duga u BDP-u trebao spustiti na razinu nižu od 100 posto", ističu iz HGK.

U svom komentaru navode i kako "povoljnije kretanje bruto inozemnog duga pozitivno utječe na smanjenje rizika i ranjivosti zemlje, ali je postojeća razina zaduženosti i dalje previsoka te svrstava Hrvatsku u skupinu visoko zaduženih zemalja".

"U situaciji smanjenja bruto inozemnog duga tijekom ove godine te blagog gospodarskog rasta, očekujemo da bi se krajem ove godine udio bruto inozemnog duga u BDP-u spustio ispod 100 posto. Tako nizak udio vanjskog duga u BDP-u nije zabilježen još od pretkrizne 2008. godine", ističe u priopćenju Zvonimir Savić.