Politički odgovori na mjere suzbijanja pandemije očekivano su povećali potrebe država za financiranjem pa je znatno porasla i razina javnog duga.

Mjereno udjelom u BDP-u na razini Europske unije on je krajem rujna dosegnuo gotovo 90 posto BDP-a, što je porast za više od 10 postotnih bodova u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, a hrvatski je stigao na 86,4 posto BDP-a odnosno 325 milijardi kuna, čime je u godinu dana povećan za više od 13 postotnih bodova.

Među članicama EU višu razinu duga od Hrvatske s krajem trećeg kvartala 2020. ima samo pet mediteranskih zemalja (Grčka, Italija, Portugal, Španjolska i Cipar) te Francuska i Belgija.

Istodobno, svih desetak zemalja tzv. Nove Europe s kojima se obično uspoređujemo imaju nižu zaduženost, a očekuje se da će im i gospodarski pad 2020. biti manji nego kod nas.

Troznamenkasti udjeli

Dakako, povećanje udjela duga je, osim zbog rasta samog zaduživanja, i posljedica pada “nazivnika” odnosno gospodarske aktivnosti iskazane kroz BDP. U Grčkoj je već s krajem rujna dug dosegnuo gotovo 200 posto BDP-a, u Italiji je premašio 154 posto, u Portugalu 130 posto BDP-a.

Nasuprot tome, najmanje zadužena država Unije i dalje je Estonija, s dugom od samo 18,5 posto BDP-a, a na veoma niskih 25-26 posto BDP-a su i Bugaska i Luksemburg.

Kako se pokazuje u Eurostatovu pregledu, tijekom trećeg tromjesečja povećanje udjela duga u odnosu na drugi kvartal zabilježilo je 20 od 27 članica, u pet ih je smanjen (Austrija, Finska, Češka, Belgija i Irska), a u Estoniji i Nizozemskoj je ostao nepromjenjen. Grčka, Cipar, Italija i Portugal prednjačili su rastom duga i u međukvartalnim i međugodišnjim usporedbama.

Tako je na godišnjoj razini ciparski dug povećan za gotovo 23 postotna boda BDP-a, talijanski za 17,3, a španjolski i francuski za više od 16 postotnih bodova. U godišnjim usporedbama nijedna država, očekivano, nije zabilježila pad zaduženosti, ali u Irskoj, Švedskoj i Bugarskoj omjer dug i BDP-a povećan je za manje od pet postotnih bodova.

Za Hrvatsku se računa da će kombinacija gospodarskog pada (od oko devet posto) i povećanih potreba države za zaduživanjem slijedom mjera za ublažavanje posljedica pandemije (s odrazom u snažnom padu prihoda i rastu rashoda i izdataka državnog proračuna) s krajem 2020. rezultirati rastom razine duga na više od 87 posto BDP-a.

Osim što je koronakriza zaustavila višegodišnji trend smanjivanja omjera javnog duga koji je neprekidno trajao od 2014., s objavom podataka za cijelu 2020. potvrdit će se nova povijesno najviša razina duga.

Od većih operacija financiranja na domaćem tržištu kapitala lani je realizirano 15 milijardi kuna izdanja obveznica (već u prvom tromjesečju), potom je početkom svibnja izdano još 1,45 milijardi eura obveznica, a u lipnju je država izašla i na međunarodno tržište gdje je izdano dvije milijarde kuna eura novih euroobveznica.

Tim je izdanjima pokrivena glavnina rebalansom proračuna planiranih izdanja za 2020., a usto su već uobičajeno zanavljani i trezorski zapisi.

Vlada je za ovu godinu, uz postepeni oporavak gpspodarskog rasta, projicirala i povratak javnog duga na silaznu putanju, i to tempom koji se uklapa i u zahtjeve u pogledu plana uvođenja eura. Iako situacija s pandemijom i dalje sugerira određene rizike u vezi s tempom oporavka, s druge strane ohrabrujućim se smatra relativno brz početak masovnog cijepljenja.

Izazovi pred Hrvatskom

Kako bilo, za Hrvatsku je ova godine u pogledu potreba financiranja prilično zahtjevna. Tako analitičari Raiffeisen banke u jednom od svojih ostvrta ističu kako, prema njihovim projekcijama, potrebe za financiranjem u 2021. premašuju 18 posto BDP-a.

Uz očekivani proračunski manjak od tri posto BDP-a, u prvom tromjesečju dospijeva 1,5 milijardi dolara euroobveznice, a potom u svibnju i srpnju slijede dospijeće eurskog trezorskog zapisa (milijardu eura) te šest milijardi kuna domaće obveznice te obveze po domaćim i inozemnim kreditima, podsjećaju u RBA ističući kako ove godine očekuju povratak omjera javnog duga u BDP-a prema nižim vrijednostima, odnosno na 85,8posto BDP-a.