Po podacima HNB-a, javni dug je krajem srpnja, prema metodologiji ESA 2010, iznosio 297,1 milijardu kuna, što je gotovo 11 milijardi kuna ili 3,8 posto više u odnosu na kraj 2018., a to je povećanje posljedica izdanja 1,5 milijardi eura vrijedne euroobveznice u lipnju kojom je država osigurala sredstva za otplatu obveznice koja dospijeva u studenome.  

Osim toga, blago jačanje domaće valute u odnosu na euro utjecalo je na nominalni kunski izraz duga budući da je oko 65 posto obveza opće države u eurima ili vezano uz euro, napominju analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u utorak objavljenom osvrtu na najnovije podatke središnje banke. 

Podsjećaju i kako su iz Hrvatske narodne banke (HNB) već ranije objasnili i kako je na razinu javnog duga utjecala i provedena revizija podataka zbog resektorizacije većeg broja statističkih jedinica u sektor opće države. 

Promatrajući strukturu javnog duga prema komponentama, unutarnji dug opće države krajem srpnja iznosio je 186,7 milijardi kuna što je povećanje od 3,5 posto u odnosu na kraj 2018. godine, dok je vanjska komponenta, uz povećanje za 4,4 posto u odnosu na kraj 2018. godine, bila na razini 110,4 milijardi kuna.

Analitičari RBA podsjećaju da u studenom dospijeva 1,5 milijardi dolara duga po euroobveznici izdanoj 2009. godine, koji će biti namiren sredstvima iz lipanjskog izdanje euroobveznice. Uz to, u studenom dospijeva i milijardu eura po obveznici izdanoj 2004. na domaćem tržištu uz valutnu klauzulu. U studenom očekujemo još jedno dužničko izdanje na domaćem tržištu kojim će Vlada zatvoriti (re)financiranje za 2019. godinu, ističu iz RBA-a.

Procjenjuju kako, s obzirom na ekonomsko okruženje, solidna fiskalna poboljšanja i investicijski rejting, nije isključeno daljnje blago sužavanje spreadova, osobito na duljem kraju krivulje.

Smatraju i da su investitori, uglavnom institucionalni, "kao i obično željni novih lokalnih izdanja kako bi plasirali visoku likvidnost akumuliranu u svojim bilancama".

"Za Vladu zaduživanje pod takvim uvjetima znači značajne uštede na kamatnim troškovima koji su u posljednje tri godine smanjeni za gotovo 3 milijarde kuna ili 25 posto te su u 2018. bili na razini 2,3 posto. S obzirom na fundamentalne pokazatelje i tržišno okruženje, smatramo kako će ostvareni prinosi (i kuponske kamatne stope) dosegnuti nove povijesne minimume", procjenjuju analitičari RBA. 

Smatraju također da će, što se tiče potreba za refinanciranjem, 2020. godina biti nešto manje zahtjevna, a potrebe lako zadovoljene, na razini oko 14 posto BDP-a ili 57,5 milijardi kuna.