Ove godine hrvatsko bi gospodarstvo moglo zabilježiti realan pad od 0,6 posto.
Nova je to procjena središnje banke koju je u izlaganju na konferenciji Zagrebačke burze iznio guverner Boris Vujčić. HNB je, dakle, korigirao naniže dosadašnje prognoze BDP-a, a guverner je objasnio kako je to, osim nepovoljnijih kretanja gospodarske aktivnosti u drugom tromjesečju, dijelom i rezultat prelaska na novu Eurostatovu metodologiju (ESA2010) zbog koje je pad realnog BDP-a u prvom tromjesečju u odnosu na prvi lanjski kvartal na kraju ispao 0,6 umjesto 0,4 posto.
Prelazak statistike nacionalnih računa na sustav ESA2010 za koji dan će nam, pak, donijeti i korekciju razine javnog duga. Državni zavod za statistiku u ponedjeljak objavljuje metodološki prilagođeno izvješće o prekomjernom manjku i dugu opće države, a to će 'potezom pera' povećati zaduženost Hrvatske za oko devet postotnih bodova BDP-a. Točnije, sad će se državnom dugu i službeno pribrojati dugovi HAC-a i ARZ-a, koje su investitori i dosad zapravo imali na umu. Dok je prema dosadašnjoj metodologiji javni dug na kraju 2013. službeno iznosio 67,1 posto BDP-a, sad će tu brojku zamijeniti osjetno većih oko 76 posto. Kako je značajan komad potreba financiranja države u prvom dijelu ove godine pokriven predfinanciranjem kroz inozaduženje potkraj prošle godine, u prvoj polovici godine javni je dug rastao ipak usporeno.
Povećan je 'samo' 4,4 milijarde kuna, a na 224,6 milijarde. Do jučer je to značilo 68,4% BDP-a, a po novom će to značiti oko 77,5%. Izvjesno je, međutim, da će do kraja godine razina duga opće države premašiti 80% BDP-a. Oko razine 80-81 posto vidi ga i Alen Kovač, glavni ekonomist Erstea. No, dodaje kako ostaje vidjeti koji će biti razmjeri predfinanciranja radi osiguranja novca za obveze koje državi dospijevaju na početku 2015., počevši sa 750 milijuna eura obvezničkog duga već petoga siječnja.
Troškovi kamata
Kamate 'pojele' Pelješki most
Hrvatska je još u spirali rasta javnog duga, a dinamikom rasta njegova udjela u BDP-u lani je bila pri samom vrhu ljestvice EU. Što to znači, nedavno je slikovito opisao Ante Žigman, savjetnik guvernera HNB-a, ističući kako nam je u šest godina dug porastao za čak 127 milijardi kuna. Kamate na javni dug 2008. su iznosile 'samo' 5 milijardi, a danas oko 12. Sa tih 7 milijardi moglo se npr. izgraditi Pelješki most!, kaže Žigman.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Poslovni je plasirao još jedan članak kojim se pokušava navesti ljude da misle u korist monetizacije.
Nakon niza članaka u korist monetizacije, još uvijek čekamo jedan članak koji će biti protiv monetizacije.
Zar poslovni ne misli da bi bilo ljudi koji bi imali što za reći protiv monetizacije?
Peljeski most bi isto bio promasaj. Neka se bolje politicke elite zauzmu za treci hrvatski entitet u BiH na koji imaju pravo kao konstitutivan narod.
Sve jasno. Samo Peri7 nije drago sve to slušati….
I najgore je to – što Vlada, kako bi sredila što bolju sliku
vanjskog duga – POVEĆAVA UNUTARNJI DUG…..čime, na najteži
način pogađa gospodarstvo ….potpunom nelikvidnošću.
Gdje su ŠKARE OPASNO NAOŠTRENE ???
@Pero7: a tko će to popraviti? HDZ? Dosta stvari koje su napravili (kao što je obavezno uvođenje kalorimetara u stanove i ostale stvari koje su napravljene zbog EU) su zapravo rezultati ‘uspješnih’ pregovora s EU koje je vodio HDZ.
Uključite se u raspravu