I dok Ministarstvo pravosuđa još nema službenog komentara o proceduri po kojoj će se ubuduće preko interneta registrirati tvrtke u Hrvatskoj, oglasila se Hrvatska javnobilježnička komora s prijedlogom da javni bilježnici preko web kamere provjere identitet osobe koja želi osnovati tvrtku.

Lucija Popov, predsjednica Hrvatske javnobilježničke komore, objašnjava da bi se tako osigurala neposredna i povratna komunikacija. "Može se razmisliti i o provjeri putem videolinka koju bi, kao i dosad, mogli obavljati javni bilježnici", navodi Popov. Objašnjava da Hrvatska pripada krugu država, poput Austrije i Njemačke, koje predviđaju fizičku vizualnu provjeru pred javnim tijelima "u svrhu nedvojbenog uspostavljanja veze između osobe i identifikacijskog dokumenta".

Popov dodaje da se na taj način osiguravaju pravna sigurnost, povjerenje u poslovanju te pomože pri sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma. Ministarstvo gospodarstvo navodi pak da većina članica EU nema javnobilježničku ovjeru prilikom osnivanja trgovačkih društava. To proceduru osnivanja tvrtke čini brzom i znatno jeftinijom. U Komori javnih bilježnika upozoravaju na to da uvođenje elektroničke registracije tvrtke ne bi smjelo ići nauštrb sigurnosti Sudskog registra, jer bi moglo dovesti do poskupljenja poslovanja malim i srednjim tvrtkama. Predsjednica Komore Lucija Popov tvrdi da pojednostavljivanje poslovanja vodi u zamke.

"Pretjerana liberalizacija koja se jedne strane nudi olakšavanje i ubrzavanje poslovnih odnosa s druge nosi opasnosti gubitka osjećaja odgovornosti i savjesnosti u poslovanju, što je posebno izraženo u tranzicijskim društvima", kaže Popov. Dodaje da smo vidjeli primjer posljednje svjetske gospodarske krize koja je krenula iz SAD-a kao države s naglašenom liberalizacijom poslovnih odnosa.

U Komori smatraju i da EK nad Hrvatskom provodi eksperiment može li uvesti model online osnivanja trgovačkih društava kroz Direktivu o uslugama kad već ima teškoća s donošenjem Direktive o društvu s ograničenom odgovornošću s jednim članom. "Pokušavaju navedeni model nametnuti kroz primjenu postojeće Direktive o uslugama za sada samo u Hrvatskoj kao svojevrsan eksperiment o čijoj uspješnosti će ovisit primjena takvog modela u ostalim državama članicama EU", zaključuje Popov.