Javna poduzeća od Linića skrivaju dio lanjske zarade?

Autor: Jadranka Dozan , 10. veljača 2014. u 14:15
Dok Vrdoljak od svojih uprava očekuje investicije, Linić na ime profita računa ubrati milijardu i pol kuna/P. Macek/PIXSELL

Očito je da će se javna i državna poduzeća ove godine, ali i iduće, morati odreći znatnog dijela ukupne dobiti.

Dok se u Vladi radi na rebalansu proračuna kojim bi se trebalo trasirati smanjenje deficita za oko 7,5 milijardi kuna ili na 4,6 posto BDP-a, što Europska komisija traži od Hrvatske u 2014. godini, u poslovnom se sektoru polako revidiraju financijska izvješća za 2013.

S aspekta državnih financija posebice će zanimljivi biti konačni rezultati javnih i državnih tvrtki, naročito onih koje bi trebale biti glavni oslonci u planiranju dodatnih milijardu kuna prihoda kroz povlačenja dobiti iz tvrtki i tzv. kvazi-korporacija. To prije svega vrijedi za Hrvatsku elektroprivredu koja je u devet mjeseci 2013. pod utjecajem izuzetno povoljnih hidroloških uvjeta ostvarila 852 milijuna kuna dobiti, što je  više nego svih 15-ak ostalih državnih kompanija koje su u tom razdoblju iskazale dobit. S prvim najavama da će država snažnije posegnuti za profitima tih kompanija, mnogi su preuranjeno počeli kalkulirati da bi dobit HEP Grupe, primjerice, u 2013. mogla dosegnuti  (više od) 1,1 milijardu kuna.

No, na nedavnoj Vladinoj konferenciji o poslovanju, restrukturiranju i ulaganjima javnih poduzeća u 2014. vodstvo HEP-a je (na zatvorenom dijelu konferencije) iznijelo procjenu da će HEP-ova dobit u 2013. biti 'samo' 40-ak milijuna kuna veća od 9-mjesečnog rezultata. Dakle, u konačnici je procjena dobiti za prošlu godinu 892 milijuna kuna. Premda su to neki počeli pripisivati povećanim rezervacijama zbog neizvjesnosti hidroloških prilika, a neki i nastojanju kompanije da 'sačuva' dio dobiti od predatorskog proračuna uoči još jedne investicijski ambiciozne godine (investicijski plan 2014. težak je 2,56 milijardi kuna), u kompaniji objašnjavaju kako je slabiji rezultat u posljednjem kvartalu najvećim dijelom dio uobičajene sezonalnosti. Obično se, kažu, u prva tri kvartala ostvari oko 90 posto godišnjeg rezultata. Ivan Matasić, član Uprave HEP-a za financije, ističe kako je za HEP posljednje tromjesečje u godini redovito lošije od ostatka godine, i to zbog Toplinarstva, odnosno sezone grijanja. U tom razdoblju pojačano se kupuje plin, odnosno goriva, a u projekcijama količina ne može se računati na slabe zime već su pritom orijentir višegodišnji prosjeci.

Negativan skor u toplinarstvu tada se obično kreće oko 400 milijuna kuna. Mimo toga, na rezultat u posljednjem kvartalu jače se odražavaju i fakture za dio troškova održavanja. Što se tiče rezervacija, neizvjesnosti zbog promjena hidroloških okolnosti se uračunavaju prilikom planiranja za iduću godinu. Tako je u rezultat za 2013. uključen tek manji iznos rezervacija za otpremnine, kaže Matasić. Za razliku od HEP-a, u nekim od ostalih značajnijih uzdanica Vladina plana pojačanog povlačenja dividendi zadnji je kvartal osjetno pojačao 9-mjesečni rezultat. Tako je, primjerice, Uprava Plinacroa predvođena Marinom Zovkom Vladi iznijela procjenu da će 2013. dobit dosegnuti čak 143 milijuna kuna, što je gotovo dvostruko više nego lani i gotovo duplo u odnosu na prvih devet mjeseci (73 milijuna kuna dobiti).

Od kraja rujna pa do kraja godine i Janaf je solidno podebljao godišnji skor; Uprava na čelu s Draganom Kovačevićem nedavno je potpredsjedniku Vlade Branku Grčiću iznijela procjenu dobiti za 2013. u iznosu 99 milijuna kuna, dok je na kraju rujna bila nešto veća od 65 milijuna. Kako god bilo, nakon što je smjernicama za rebalans najavljeno da se po osnovi povlačenja dividendi očekuje povećanje prihoda od imovine za milijardu kuna, očito je da će javna i državna poduzeća ove godine (ali i iduće) morati žrtvovati znatan dio ukupne dobiti. Koliko ukupno novca u 2014. država (nakon rebalansa) očekuje od dividendi i udjela u dobiti, zasad se ne zna točno. U originalnom proračunu nije specificirano koliko se od ukupno 2,04 milijarde kuna planiranih prihoda od imovine odnosi na dividende, a koliko na ostale vrste prihoda od imovine poput koncesija ili kamata. Može se tek pretpostaviti da se radi o blizu dvije milijarde kuna ili blizu 1,5 milijardi kuna ako se izuzme očekivani prijenos dijela dobiti središnje banke. Iako se još čeka završni račun HNB-a, procjenjuje se da će ove godine proračunu od HNB-a sjesti nešto veći iznos.

U obrazloženju izvornog plana proračuna za ovu godinu ističe se da "trgovačka društva dobit iz prethodnih godina koja im je ostavljena na raspolaganje nisu iskoristila u svrhu investiranja". U 11 lanjskih mjeseci, pak, u proračun se od dividendi slilo 577 milijuna kuna (uključujući i prenesenu dobit HNB-a), a budući da je milijarda kuna prikupljena od zakupnina odnosno koncesija te još 117 milijuna kuna od kamata, ukupni su prihodi od imovine dosegnuli nepunih 1,7 milijardi. Računajući inicijalni plan povećanja tih prihoda u 2014. te najavu rebalansa s dodatnim prihodima od dividendi i koncesijskih naknada, prihodi od imovine premašit će 3,2 milijarde kuna. To ih čini i jednom od stavki s najvećim godišnjim povećanjem. Uz još jednu godinu ambicioznih investicijskih zadaća i planova za javna poduzeća, to će vjerojatno značiti i godinu značajna porasta njihove zaduženosti.  

Komentari (6)
Pogledajte sve

Uskoro će članovi uprava javnih poduzeća početi skrivati i privatne mobitele ako su im poznatije marke jer bi im Linić mogao i to oduzeti i prodati preko njuškala. Državnu blagajnu treba napuniti po svaku cijenu.
Moj prijedlog im je da na posao nose po dva mobitela jedan jeftiniji neka drže na radnom stolu a onaj drugi skuplji neka stave u džep od sakoa sa unutarnje strane. Pa kada počne “čistka” mobitela neka predaju onaj sa stola – jeftiniji.[emo_smijeh]

Pa kako se usuđuju skrivati novce od Linića? Nećete mi valjda reći da će sada čak i raditi manje, s obzirom da će cijela zarada ionako otići u vjetar?

je.ote, ovaj će puknuti od stezanja remena

Tko se nije skrio magarac je bio !

New Report

Close