Iako je Zakon o javnoj nabavi, koji je umjesto kriterija najniže cijene propisao kriterij ekonomski najpovoljnije ponude, na snazi već gotovo dvije godine, u zdravstvu se on  i dalje ne provodi jer Ministarstvo zdravstva nije definiralo kriterije ekonomski najpovoljnije ponude.

Na tržištu lijekova i medicinskih proizvoda stoga vlada kaos, u većini slučajeva još se gleda najniža cijena, a osim dugih rokova plaćanja kojim se krše svi zakoni, velik je problem rasipanje javnog novca na lošu kvalitetu, npr. ortopedskih pomagala koja znaju potrajati manje od godinu dana.

Istaknuto je to na okruglom stolu u ponedjeljak u Hrvatskoj udruzi poslodavaca na temu javne nabave u zdravstvu. Naime, kako je Ministarstvo zdravstva propustilo donijeti kriterije za odabir ekonomski najpovoljnije ponude, javnom nabavom najviše se bavi Državna komisija za kontrolu javne nabave, koja je zapravo zadužena za žalbe.

'Totalna frka'
"Druga polovica godine rezervirana je za medicinu, a u zadnja dva mjeseca je totalna frka, i mnoge nabave se odgađaju sa sljedeću godinu, i to nije dobro, te pokazuje da je zanemareno planiranje javne nabave u zdravstvu. Došlo je do toga da DKOM upravlja javnom nabavom, i da za jedan medicinski krevet izgubimo tri dana jer dobijemo 30-40 žalbenih naloga. Zakon ima mehanizme, da Ministarstvo odredi kriterije, i kvaliteta može činiti do 30 posto u odabiru najpovoljnije ponude", pojasnio je zamjenik predsjednika DKOM-a Anđelko Rukelj.

Hrvatsko ortopedsko društvo zalaže se za osnivanje nacionalnog registra ugrađenih medicinskih proizvoda, po uzoru na skandinavske zemlje, Veliku Britaniju i Njemačku koja registar upravo uvodi. Naime, za razliku od lijekova čija kvaliteta se dokazuje kliničkim studijama, u ovom segmentu kliničke studije bi jako dugo trajale i bile bi skupe, a registri su se do sad pokazali kao najbolje rješenje, ističu sudionici skupa. "Ortopedski implantati, umjetni zglobovi kuka, koljena i ramena moraju imati dokazanu kliničku kvalitetu, koju je moguće objektivno evaluirati jedino kroz pokretanje registra bolesnika s ugradbenim medicinskim proizvodima.

Registar bi pokazao koliko je zahvata do sada obavljeno na pojedinom pacijentu te koliki je postotak reoperacija izvršen. Reoperacije su dodatna trauma za pacijenta te novi trošak za ionako opterećen zdravstveni sustav", kazao je predsjednik HOD-a Robert Kolundžić.  

Dulji jamstveni rok
Kako je otkrio Vladimir Trkulja sa Zavoda za farmakologiju, u Hrvatskoj broj reoperacija raste dvostruko brže od novougrađenih implantata. 

Saša Miroslavić, načelnik sektora za javnu nabavu Ministarstva zdravstva istaknuo je kako Ministarstvo trudi uključiti vodeće stručnjake u povjerenstva koja trebaju definirati kriterije i tehničke specifikacije, a prvi primjeri objedinjene nabave po novim kriterijima doveli su do toga da je kupljena oprema s duljim jamstvenim rokom. "Kreće nova serija objedinjene nabave i jedan od postupaka je ugradbeni materijal za ortopediju. Cilj nam je da kroz dvije godine imamo i registar proizvoda i know how", kaže Miroslavić.