Iako će redovna boravišna pristojba ostati na istoj razini, novi Zakon o boravišnoj pristojbi dat će autonomiju lokalnim upravama da same odrede visinu boravišne pristojbe, a prihod od toga bit će strogo namjenski za razvoj turističke infrastrukture.

Zakon o turističkoj članarini koju poduzetnici plaćaju Hrvatskoj turističkoj zajednici (HTZ) uvest će razlike u visini članarine između destinacija ovisno o njihovu potencijalu za turistički razvoj, najavio je ministar turizma Darko Lorencin na Hrvatskom turističkom kongresu koji je održan u utorak u Zagrebu u  organizaciji Poslovnog dnevnika i Američke gospodarske komore (AmCham). "Razmišljamo o tome da otvorimo mogućnost da lokalne zajednice ovisno o potrebi uvedu svoje pristojbe, primjerice, za goste s kruzera u Dubrovniku, na prijedlog turističkog vijeća i potvrdu lokalne uprave. Cilj je omogućiti veći prihod lokalnim zajednicama. Kad su posrijedi članarine, one će se generalno kao parafiskalni namet smanjiti, no želimo uvesti redistribuciju sredstava koja se uplaćuju, i to sukladno ključu turističkog razvojnog potencijala", objasnio je Lorencin, dodajući da bi primjena išla od početka 2017.

Ponovio je da se Zakonom o turističkim zajednicama neće ništa ukidati, već će se poticati dobrovoljno udruživanje turističkih zajednica. Sudionici kongresa složili su se s tvrdnjom da, iako Hrvatska ima snažan potencijal i resurse za razvoj turizma, još ima mnogo barijera za realizaciju tog potencijala, od pravne nesigurnosti za investitore do mentaliteta koji ne krije provincijalizam i ksenofobiju. Dobra je vijest, pak, da su se otvorile brojne bolne teme, ali i reforme po prirodi inertnog sustava unutar turizma, od turističke zajednice do turističkog zemljišta. Na panelu "Hrvatska turistička zemlja ili zemlja turizma?" Davor Lukšić, predsjednik Uprave najveće hrvatske turističke kompanije Lukšić grupe, istaknuo je da su pravna nesigurnost i neriješena pitanja turističkog zemljišta ključni problemi koji koče ulaganja. "Planiramo dugoročno ostati u Hrvatskoj i zanimaju nas nova ulaganja, no prije jačeg investicijskog ciklusa investitori trebaju jači regulatorni okvir i veću transparentnost", istaknuo je Lukšić.

Miroslav Dragičević iz Horwath Consultinga istaknuo je problem prevelikog broja kapaciteta u privatnom smještaju te manjka "dodane vrijednosti" koju pruža hotelski sektor. "Porastom u privatnom smještaju smanjili smo udjel hotela s opasnošću da padne ispod 10 posto, a krivulja sezonalnosti nam je lošija nego ranije. Naših 60 tisuća kreveta u hotelskom smještaju na globalnom tržištu ne znači ništa, a postojećih 10-ak igrača čeka hoće li se provesti reforme i promijeniti mentalitet, o čemu ovisi hoće li ostati u Hrvatskoj ili će tražiti izlaz", kaže Dragičević. Andreas Ewald, izvršni direktor Ernst&Younga Njemačka i šef odjela za hotelijerstvo, otkrio je da ulagače najviše zanima gradnja resorta mješovite namjene, što se u Hrvatskoj dosad pokazalo kao tvrd orah.

"Na primjeru golf-resorta, ulagači na samom golfu ništa ne mogu zaraditi, na hotelima zarade nešto malo, a najveći profit imaju od prodaje nekretnina i rasta vrijednosti zemljišta", objasnio je Ewald. Iako je Europa najjača turistička destinacija, turistički rast je usporen i sve više pod prijetnjom jeftinih destinacija, ponajprije u Aziji, zbog čega se na razini EK traže modaliteti za očuvanje konkurentnosti europskog turizma, istaknuo je Alain Liberos, zamjenik voditeljice odjela za turizam glavne uprave za poduzetništvo i industriju EK.

"Nova reorganizacija koja će krenuti 1. lipnja jako će utjecati na turizam, koji će ući u grupu s novim i kreativnim industrijama, a načini provedbe prioriteta će se odrediti u idućih nekoliko mjeseci, kako bi se odoljelo izazovima demografskih promjena, globalizacije, digitalizacije. Uz ostalo, Europa će se brendirati kao jedinstvena destinacija", pojasnio je Liberos. Pozdravljajući okupljene, direktor Hrvatske turističke zajednice Ratomir Ivičić istaknuo je veliku važnost projekta Hrvatska 365.

"Projekt će nakon provedenog natječaja uključiti 40-ak destinancija te pokriti gotovo cijelu zemlju. U 2015. nas čekaju novi izazovi na koje moramo odgovoriti kako bismo opravdali važnost sektora koji čini čak 17% udjela u BDP-u Hrvatske", istaknuo je Ivičić. Zadaća turističkih zajednica uz ostalo je osmišljavanje turističkih proizvoda, čija je kvaliteta još na niskoj razini, upozorio je Tomislav Matija Varga, predsjednik Uprave Atlasa. "Treba raditi na kvaliteti usluge koja, ako je slaba onda je i jedan euro previše za gosta", kaže Varga. 

Izjave sudionika:

Cilj je omogućiti veći prihod lokalnim zajednicama. Kad su posrijedi članarine, one će se generalno kao parafiskalni namet smanjiti
Darko Lorencin, ministar turizma

Turizam će ući u grupu s novim i kreativnim industrijama, Europa će se brendirati kao jedinstvena destinacija
Alain Liberos, Europska komisija

Naših 60.000 kreveta u hotelima na globalnom tržištu ne znači ništa, 10-ak igrača čeka hoće li se provesti reforme
Miroslav Dragičević, Horwath Consulting

Kvaliteta turističkih proizvoda, je još na niskoj razini. Treba raditi na kvaliteti usluge koja, ako je slaba onda je i jedan euro previše za gosta
Tomislav Matija Varga, Atlas

Zanimaju nas nova ulaganja u Hrvatskoj, no investitori trebaju jači regulatorni okvir i veću transparentnost
Davor Lukšić, Lukšić grupa

Ulagače najviše zanimaju resorti mješovite namjene, što se u Hrvatskoj pokazalo kao tvrd orah
Andreas Ewald, Ernst&Young Njemačka

Na izazove moramo odgovoriti da bismo opravdali važnost sektora koji čini čak 17% udjela u BDP-u 
Ratomir Ivičić, Hrvatska turistička zajednica