Japanski bruto domaći proizvod neočekivano je pao u posljednjem lanjskom tromjesečju, već treći kvartal zaredom, što pokazuje koliko je teška borba nove vlade koja radikalnim politikama nastoji izvući treće po veličini svjetsko gospodarstvo iz recesije. Japanska vlada objavila je jutros da je u četvrtom kvartalu prošle godine BDP oslabio 0,1 posto u odnosu na prethodno tromjesečje.

Na godišnjoj je razini, pak, gospodarstvo palo 0,4 posto, dok su u anketi Reutersa ekonomisti očekivali rast za 0,5 posto. Nastojeći potaknuti izlazak gospodarstva iz recesije i suzbiti deflaciju, koja traje već dva desetljeća, novi premijer Shinzo Abe, koji je mandat dobio na izvanrednim parlamentarnim izborima u lanjskom prosincu, najavio je paket poticajnih mjera i pritisnuo središnju banku na daljnje labavljenje monetarne politike.

Uskoro će parlament vjerojatno prihvatiti vladin prijedlog poticajnih mjera, vrijedan 117 milijardi dolara, dok je središnja japanska banka polovicom siječnja odredila ciljanu razinu inflacije od 2 posto. Istodobno je najavila i programe neograničene kupnje imovine kako bi ubrizgala svježa sredstva u financijski sustav te tako oživjela kreditiranje i potaknula rast gospodarstva.

Podaci o BDP-u za četvrto tromjesečje prošle godine pokazuju da je osobna potrošnja porasla za 0,4 posto u odnosu na prethodni kvartal, što je manji rast nego što su analitičari očekivali. Istodobno su kapitala ulaganja pala više nego što se očekivalo, za 2,6 posto, što je već četvrti kvartal zaredom kako ulaganja padaju.

Premda je pad BDP-a usporio u odnosu na prethodno tromjesečje, ministar gospodarstva Akira Amari kaže da gospodarstvo i dalje pokazuje određene slabosti. Ističe, međutim, da ubuduće očekuje umjereni oporavak gospodarstva, zahvaljujući labavljenju monetarne politike, poticanju potrošnje i naznakama jačanja globalnog gospodarstva.

Borba protiv deflacije ili valutni rat?

Središnja japanska banka priopćila je jutros, nakon dvodnevne sjednice njezinih čelnika, da monetarna politika do daljnjeg ostaje nepromijenjena. No, vjerojatno će je dodatno olabaviti idućih mjeseci, nakon što polovicom ožujka guverner Masaaki Shirakawa odstupi s dužnosti, a na njegovo mjesto, špekulira se, zasjedne netko tko je više sklon agresivnijim mjerama monetarne politike, kakve traži premijer Abe.

Od kada je stupio na dužnost, premijer Abe neprestano pritišće središnju banku da dodatno olabavi monetarnu politiku kako bi izvukla gospodarstvo iz recesije, a to dovodi do slabljenja japanskog jena.

Ovih dana tečajevi dolara i eura u odnosu na japansku valutu dosegnuli su najviše razine u više od 30 mjeseci. Zbog toga niz europskih zemalja, na čelu s Njemačkom, već neko vrijeme poručuje Japanu da ne bi trebao pretjerano labavom monetarnom politikom poticati slabljenje jena i tako povećavati konkurentnost svojeg gospodarstva na štetu drugih. Tečajeve valuta trebaju određivati tržišne snage, a ne vlade ili monetarne vlasti, poručuju europski dužnosnici premijeru Abeu.

Velike oscilacije tečajeva najznačajnijih valuta ili 'valutni rat', kako neki analitičari to nazivaju, bit će jedna od glavnih tema na sastanku čelnika skupine G20 najvećih gospodarstava svijeta u Moskvi u petak i subotu. Japan će se, kako se očekuje, od pritisaka partnera iz skupine G20 braniti tvrdnjama da je cilj njegovog inzistiranja na agresivnoj monetarnoj politici suzbijanje deflacije, a ne devalvacija jena.