U hrvatskoj tranziciji prema zelenoj i održivoj ekonomiji kojoj stremi EU, Janaf je najavio da namjerava biti predvodnik.

U nedavno usvojenoj razvojnoj strategiji državnog poduzeća za transport i skladištenje nafte, za razdoblje od 2022. do 2030. naglasak je stavljen na usmjeravanje poslovanja na obnovljive izvore energije.

Detalje tog temeljnog dokumenta za daljnje poslovanje i usmjeravanje prema niskougljičnoj energetskoj tranziciji u službenoj objavi kompanija nije iznosila, pa je poznato tek načelno da se radi na više scenarija diverzifikacije.

Na upite o tom ambicioznom planu, Poslovnom dnevniku potvrđeno je da do 2030. Janaf namjerava investirati u OIE između 1,8 i 3 milijarde kuna. Visina ulaganja ovisit će o scenariju koji će se realizirati, no, kako je već rečeno, oni su poslovna tajna.

Iz Janafa, na čijem je čelu predsjednik Uprave Stjepan Adanić, ističu da su prema Strategiji prihvatljivi svi glavni ‘obnovljivci’, odnosno ulaganja u solarne elektrane, vjetroelektrane, geotermalne elektrane, kao i tehnologija vodika.

Ulaganja Janaf namjerava realizirati pretežito iz vlastitih izvora, uz oslanjanje na sredstva iz fondova EU, u kojima je i predviđen najizdašniji dio financijske omotnice do 2027. godine.

Što su od pojedinih ‘obnovljivaca’ mogući prioriteti u realizaciji i kojom će se dinamikom ona odvijati također je poslovna tajna, no iz kompanije poručuju kako će njihovom implementacijom Janaf iz naftne biti transformiran u energetsku kompaniju.

Točnije, do 2030. postavljen je cilj da Janaf “zahvaljujući ulaganjima u OIE do 2030. postane respektabilan proizvođač električne energije s do 4,6 posto tržišnog udjela u Hrvatskoj”. U tom roku bi i u prihodovnoj strukturi oni dobiveni proizvodnjom i prodajom električne energije trebali dominirati nad prihodima iz naftnog biznisa.

Dobrostojeća državna tvrtka u projekte će krenuti nakon što se svaki od njih “obradi”, izradi studija isplativosti i ostali pripremni poslovi, a za implementaciju važnu kariku predstavljat će i, kako otkrivaju u Janafu, selekcija, dubinsko snimanje i financijska evaluacija potencijalnih akvizicija i startupova u energetici i visokim tehnologijama.

Ranije se spominjalo i da Janaf razgovara s HEP-om o mogućoj suradnji i zajedničkim projektom u proizvodnji energije iz OIE.

Traju li još pregovori s HEP-om o zajedničkim projektima u OIE, te gdje je moguća “dodirna točka”, u Janafu ne otkrivaju. Odgovaraju kako su za partnerstva, kad je posrijedi OIE, otvoreni prema svim tvrtkama koje posjeduju potrebne kompetencije i vide mogućnost suradnje.

U traženje modela održivosti za svoje poslovanje u sve turbulentnijim uvjetima na naftnom tržištu Janaf je krenuo oslanjajući se na konzultantsku kuću Deloitte i analizu tržišta nafte i potencijala za Janafov sustav do 2050., koju je naručio od Energetskog instituta Hrvoje Požar.

Polazne točke za izradu Janafove Strategije tako su bile procjene dinamike odvijanja promjena i brzine kojom se odvija globalno stremljenje ka niskougljičnom energetskom sektoru i gospodarstvu i prema povećanju potrošnje zelene energije.

Predviđa se, među ostalim, smanjenje udjela nafte na 27% u 2030., kada bi već OIE s hidro izvorima mogli preuzeti vodeću poziciju u potrošnji s udjelom od 29 posto.

Analiza energetskog tržišta
Analiza trendova daje i procjenu pada potrošnje nafte na 3 milijarde tona u 2035. i svega 1 milijardu t u 2050., dok je u 2020. ona bila na razini od 4 milijarde tona. Do 2050. predviđanje je da će nafta zadovoljavati tek 6,8% energetskih potreba svijeta, dok bi OIE s hidro izvorima trebala pokrivati više od 69%.

Pritom je utvrđeno da će velikim promjenama koje predstoje više pridonijeti EU, gdje će dekarbonizacija biti brža nego u ostatku svijeta, a posebno će biti ubrzana do 2030. i 2025., temeljeći se na mjerama i Zelenom planu. Pripremu strategije Uprava s Adanićem na čelu inicirala je još od preuzimanja Janafa u rujnu 2020., a kako ističu, dva su presudna motiva za to.

Stjepan Adanić, predsjednik Uprave JANAF-a/Matija Habljak/PIXSELL

Prvi – da se nastavi s poslovnim rastom uz kontinuirani rast prihoda i EBITDA, a drugi da se pravodobno odgovori na zahtjeve proklamiranih EU i domaćih zelenih politika i trendove na tržištima fosilnih goriva.

Nova poslovna orijentacija Janafa nije izazvala veće reakcije, no naftni stručnjak Davor Štern, koji je karijeru započeo u Ini u ’70.-ih kada je i građen Janafov naftovodni sustav, skeptičan je.

Pad poslova
“Janaf se već počinje susretati s padom poslova, kako u transportu, tako i skladištenju nafte i kao tvrtka on treba kompletno restrukturiranje, no nisam uvjeren da je proizvodnja električne energije pravo rješenje”, smatra Štern, a pojašnjavajući zašto Janaf ne bi trebao ići u tu nišu kaže kako je to prije svega zbog kadrovske nespremnosti za takav pothvat.

To po njemu nije opcija ni za Inu, pa čak ni HEP, a za Janaf bi, dodaje, bilo kvalitetnije promišljati o tranziciji prema vodiku i iskoristiti postojeću infrastrukturu za ‘vodikovod’.

Strategijom u Janafu, istina, predviđaju i ulaganja u nove tehnologije, te interni razvoj kadrova i privlačenje stručnjaka s tržišta rada. Pozitivno je u svakom slučaju da se priprema korištenje raspoloživih sredstava iz EU fondova, a sam Janaf počeo je i prve korake u promišljanju prelaska na OIE.

Za pokrivanje vlastitih potreba već je investirao u solarne fotonaponske elektrane. Prva je krajem 2020. u rad puštena na Terminalu Žitnjak-Zagreb, a druga lani u rujnu na Terminalu Sisak, dok je u pripremi projekt za treću na Terminalu Omišalj. To su bili prvi koraci ka OIE, no ono što se najavljuje, trebala bi biti daleko ozbiljnija priča.