Iako se u industriji putovanja tek nedavno pojavio izraz “niskobudžetnih kreveta” koje već prodaju stotine turističkih agencija po svijetu, snižavanje cijena hotela u niskoj sezoni dugogodišnja je praksa uvjetovana osnovnim zakonima ponude i potražnje u svim destinacijama. Rijetki hrvatski hoteli koji ostaju otvoreni tijekom cijele godine svoje cijene svake zime snižavaju kako bi nadoknadili osnovne troškove, što je neizbježno pogotovo u destinacijama koje su zimi teško dostupne, poput Dubrovnika. Stoga visokokategornici kao što su Hoteli Royal Princess, Ariston, Neptun noćenja ove zime naplaćuju od 30 eura naviše, računajući da je bilo što u niskoj sezoni bolje od prazne sobe. Međutim, hotelijeri upozoravaju na to da prodajna politika treba biti odmjerena i paziti gdje se i kako oglašava, kako to ne bi loše utjecalo na buduće poslovanje.

“Normalno je da snižavamo cijene zimi, kad se u Dubrovnik teško može doći čak i kad se želi, i prodaja se obavlja putem različitih kanala, od kojih se dio, pogotovo u posljednjih nekoliko godina reklamira pod egidom ‘low cost’. U slučaju Dubrovnika, ali i drugih hrvatskih destinacija, to nisu paketi s low cost prijevoznicima, kojih zimi jednostavno nema. Pritom, međutim, treba paziti s jedne strane da se cijene ne snižavaju drastično, jer može doći no narušavanja imidža cijele destinacije”, pojasnio nam je jedan dubrovački hotelijer. Konzultantica i bivša ministrica turizma Pave Župan Rusković, koja je u proteklih nekoliko godina radila upravo na programu zime u Dubrovniku, upozorava na velik problem nedostatka letova za Dubrovnik zimi.

“Ove godine za Dubrovnik ne leti gotovo nitko, to je loše jer ruši destinaciju i cijene. Pitanje je hoće li se išta promijeniti s projektom PPS (predsezona i posezona) u idućoj godini, odnosno hoće li projekt Ministarstva turizma i HTZ-a dovesti avioprijevoznike u Dubrovnik, ali i druge destinacije”, kaže Župan Rusković. Prema podacima Svjetske turističke organizacije, “low cost” kreveti, u paketu s niskobudžetnim avioprijevoznicima, u ovoj su godini rasli za 80 posto, a najviše ih je koristila Grčka, koja je dijelom tako prevladala i srpanjsku rupu, pitanje je doduše s kakvim turističkim prihodom.

Kako je Slobodna Dalmacija s nedavnog turističkog sajma u Londonu prenijela Paula Evansa s portala Lowcostbeds, trenutačno oko dva milijuna Europljana koristi mogućnost odsjedanja u kvalitetnim hotelima po vrlo niskoj cijeni. Lowcostbeds je jedan od pet najvećih svjetskih ponuđača jeftinih hotelskih kreveta koji ostvaruje milijardu dolara prometa godišnje. Čak 16 tisuća hotela u 47 zemalja prihvatilo je mogućnost da im posrednici i putničke agencije prodaju krevete koji su ostali slobodni, a za ovu godinu planiraju broj hotela u tom aranžmanu povećati na čak 30 tisuća.