Vlada je na jučerašnjoj sjednici predstavila prijedlog najnoviji u nizu nikad većih državnih proračuna, s ukupnim rashodima planiranim za 2024. na 32,6 milijardi eura. Proračunske projekcije bile su središnja tema sjednice, a uz uobičajenu prezentaciju planskih veličina osmi je proračun Vlade Andreja Plenkovića popraćen i usporedbama s prvim.

Za prikaz niza proračunskih pozicija s kojima je započeo mandat ove Vlade u odnosu na iznose proračunskih izdvajanja za socijalnu zaštitu, mirovine, plaće, obranu, obrazovanje i druge namjene koji se planiraju za 2024., glavna državna rizničarka Danijela Stepić dobila je i posebne pohvale premijera.

U sjeni proračuna, pak, prošlo je usvajanje paketa izmjena četiriju zakona vezanih uz kapitalizirani mirovinski sustav, u okviru kojih su, osim nekih novosti koje su službeno potvrđene već ranije, prihvaćene i neke koje dosad nisu.

To se prije svega odnosi na plan Vlade da dogodine iz obveznih mirovinskih fondova (A i B kategorije) 5% neto imovine ili približno milijardu eura skrene u alternativni investicijski fond, pri čemu bi fondovima drugog stupa država jamčila povrat iznosa uloženih sredstava. Kao što je Poslovni dnevnik već pisao, to ulaganje predviđeno je kao obveza, a ne opcija, a istodobno se mirovincima za isti udjel NAV-a smanjuje obveza ulaganja u državne obveznice.

Među ostalim, usvajanjem tog paketa zakona konkretizirane su i najave vezane uz omogućavanje isplate dijela mirovinske štednje članova drugog stupa; ta mogućnost ograničena je na 20% akumuliranih sredstava.

Kad je riječ o državnom proračunu, u odnosu na na tekući plan za ovu godinu ukupni rashodi rastu za 3,3 milijarde eura ili čak 11,2%. Toliko povećanje najviše je rezultat povećanja projiciranih izdvanjanja za zaposlene, i to za oko 1,5 milijardi eura, te izdataka za mirovine i mirovinska primanja koji u odnosu na ovogodišnji plan rastu za 1,1 milijardu eura.

Istodobno, na temelju projekcija gospodarskih kretanja, prema kojima se dogodine očekuje realan rast BDP-a od 2,8 posto te usporavanje prosječne stope inflacije na 3,1 posto, i na strani prihoda planira se nemali rast. Na razini središnjeg proračuna očekuje se da će u odnosu na tekući ovogodišnji plan proračun prihodovati tri posto više novca.

Planom su, naime, ukupni prihodi projicirani na 28,5 milijardi eura ili nešto više od 800 milijuna više od predviđenih u ovoj godini. Time se za sam državni proračun predviđa manjak veći od četiri milijarde eura. Istodobno, višak na razini izvanproračunskih korisnika bi, prema Vladinim računicama, dogodine trebao biti za oko 77 mlijuna eura manji nego ove godine.

Predsjednik Vlade Andrej Planković i iduće godine očekuje rast proračunskih prihoda/Ž. Hladika/PIXSELL

Objašnjava se to u prvom redu predviđenim realizacijama projekata iz nadležnosti Hrvatskih cesta i HAC-a, dinamikom isporuka vlakova dodatnim sredstvima koja se osiguravaju iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Nasuprot tome, projekcije za lokalnu državu unatoč poreznim promjenama u smjeru rasterećenja dohodaka predviđaju veći višak lokalnih proračuna; za ovu godinu on je planiran na 142 milijuna eura, a za iduću na 275 milijuna eura.

U konačnici bi, prema nacionalnoj metodologiji, ukupni manjak na razini opće države trebao porasti s 1,38 na 3,77 milijardi eura.

U europskim okvirima
Prema europskoj metodologiji ESA 2010. (koja nema isti obuhvat opće države) iznos deficita povećat će se s 235 milijuna na nešto manje od 1,54 milijarde eura, odnosno s 0,3 na 1,9 posto BDP-a, s tim da se u naredne dvije godine očekuje ponovno spuštanje manjka (na 1,6 u 2025. i 1,5 posto u 2026.).

S obzirom na predviđena kretanja nominalnog BDP-a i deficita u Vladi, dakle, i dalje planiraju silaznu putanju javnog duga mjerenog udjelom u BDP-u. Sa 60,7 posto, koliki je plan za ovu godinu, iduće bi se dug trebao spustiti na 58 posto BDP-a, a za tri godine na 55,5 posto BDP-a. Sve u svemu i deficitom i razinom javnog duga Hrvatska je praktično u okvirima europskih fiskalnih veličina.

Zdravko Zrinušić, državni tajnik u Ministarstvu financija napomenuo je kako su trenutno makroekonomske projekcije praćene značajnim neizvjesnostima. “Nadolazeće razdoblje u Hrvatskoj karakterizira nastavak razmjerno pozitivnih gospodarskih kretanja, ali i visok stupanj neizvjesnosti kao i prevladavajući negativni rizici, što predstavlja izazove za ekonomsku politiku u cjelini, a posebice fiskalnu”, rekao je.

U uvjetima još uvijek prisutnih inflacijskih pritisaka, planirani odgovor fiskalne politike usmjeren je, kaže, prije svega na zaštitu stanovništva i gospodarstva, uvažavajući izazove povezane s potrebom snažne socijalne osjetljivosti, demografskim i geopolitičkim kretanjima kao i osiguravanjem odgovarajućeg standarda za sve skupine društva.

Među ostalim, naglasio je pozitivna kretanja na tržištu rada, što bi se trebalo očitovati u nastavku rasta ukupne zaposlenosti, kao i bruto plaća, premda nešto sporijim tempom nego ove godine.

Manje EU novca
U takvim uvjetima iduće se godine očekuje i daljnji rast poreznih prihoda proračuna. Za 2024. Vlada predviđa od raznih poreza koji su prihod središnjeg proračuna prikupiti 16,1 milijardu eura ili 4,2 posto više nego ove godine. Kod doprinosa se očekuje 5,4 posto više prohoda (4,56 milijardi). Istodobno, europskog novca u proračun bi se trebalo sliti manje nego ove godine – naime, na stavci Pomoći planira se 3,64 milijarde eura što je oko milijardu eura manje od ovogodišnjeg plana.

Na strani rashoda povećanju od ukupno 3,3 milijarde eura najviše će, čak 1,5 milijardi eura, pridonijeti porast onih za zaposlene, koji su (računajući i one u osnovnim i srednjim školama) projicirani na 5,2 milijarde eura. Izdaci za mirovine i mirovinska primanja dogodine bi, prema Vladinim računicama, trebali dosegnuti oko 8,4 milijarde odnosno 1,1 milijardu više nego ove godine.

Provedba projekata financiranih iz bespovratnih sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost povećanju rashoda prisnažit će u iznosu 723 milijuna, dok se 418 milijuna povećanja odnosi na troškove obnove i sanacije štete nastale uslijed potresa.