U ovo doba godine tržište rada uobičajeno je pod utjecajem pojačanih sezonskih zapošljavanja, pa je tako i broj nezaposlenih u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u 20-ak dana ožujka smanjen za oko 3500, na trenutačnih 14,4 tisuća.

Ovih dana Zavod je pak objavio detaljnu sliku kretanja u prva dva mjeseca. Oko 188 tisuća registriranih nezaposlenih na kraju veljače u odnosu na mjesec prije znači pad za gotovo 4400, a na godišnjoj razini nezaposlenih je bilo za oko 12,5 tisuća ili nepunih 10% manje.

Negativan rast u tri županije
Iako je broj nezaposlenih žena i dalje veći nego muškaraca, u međugodišnjim usporedbama jači se pad bilježi kod žena (11,7 naspram 6,8%). Postotno gledano, u tih godinu dana najviše je, za 15-ak posto, smanjena nezaposlenost kod starijih dobnih skupina (od 50 do 54 i od 55 do 59 godina), dok je kod npr. osoba dobi između 25 i 29 godina stopa smanjenja više nego upola manja (6,4%).

Promatraju li se kretanja po razini obrazovanja, u godišnjim usporedbama u evidenciji HZZ-a više je nezaposlenih, i to neznatno, samo kod onih bez škole i s nezavršenom osnovnom školom, a najveće smanjenje bilježi se kod fakultetski obrazovanih (pad za 12,6 %).

Isto tako, od ukupno 21 županije u samo tri (Varaždinskoj, Međimurskoj i Virovitičko-podravskoj) ih je na kraju prošlog mjeseca bilo više nego godinu prije, a najveći relativni pad Zavod je evidentirao u Vukovarsko-srijemskoj (za gotovo 20%) te u Ličko-senjskoj županiji (-17%).

Vukovarsko-srijemska županija bilježi najveći rast potrebe za radnicima, a na razini države veće je smanjenje nezaposlenosti žena nego muškaraca/D. VIŠNJIĆ/PIXSELL

Tijekom veljače u evidenciju nezaposlenih HZZ-u prijavilo se 11 tisuća osoba ili desetak posto manje nego u istom lanjskom mjesecu, a istodobno ih je iz nje izašlo 21% više, odnosno oko 15,4 tisuće. Glavnina ih je taj status napustila zbog zaposlenja, pri čemu kroz zasnivanje radnog odnosa njih blizu 11 tisuća ili čak 28% više nego u usporedivom mjesecu 2022.

U toj skupini najveći se broj osoba zaposlio u javnoj upravi, trgovini, prerađivačkoj industriji te turističko-ugostiteljskom sektoru.

Na temelju drugih poslovnih aktivnosti iz evidencije je prošli mjesec otišlo više od 460 osoba. Kod više od polovice njih razlog je bilo pokretanje vlastitog posla registriranjem obrta ili slobodne profesije, petina ih je osnovala tvrtku, a četvrtini je taj status prestao jer ostvaruju mjesečne dohotke od druge samostalne djelatnosti koji premašuju iznose novčanih naknada 2022.

Kod ostalih nešto više od 4000 osoba brisanja iz evidencije nezaposlenih posljedica su umirovljenja, nepridržavanja zakonskih odredbi, odjave s evidencije i slično.

U inozemstvo 311 osoba
Kad je riječ o zapošljavanjima s HZZ-ove evidencije, u usporedbama s lanjskom veljačom najveće relativno povećanje zabilježeno je u Vukovarsko-srijemskoj županiji s više nego duplo većim brojem nezaposlenih osoba koje su se zaposlile, a tim su postocima stršale i Ličko-senjska (98%), Brodsko-posavska te Sisačko-moslavačka županija.

U njima su zamjetna i natprosječna povećanja potreba za radnicima prijavljenih HZZ-u. Podaci o mjestima rada u koja su zaposlene osobe koje su prošli mjesec izašle iz evidencije nezaposlenih pokazuju i da je u inozemstvu otišlo raditi 311 osoba ili oko 3% ukupnog broja. HZZ-ova analiza pokazuje i da je tijekom veljače u mjere aktivne politike zapošljavanja iz njegove nadležnosti novouključeno nešto više od 3000 osoba, od čega nešto više od 40% (1.254 osobe) za stalne sezonce.

U prva dva mjeseca u programe APZ-a uključene su 5574 nove osobe, a uz nešto više od 2700 osoba koje su izašle iz programa, na kraju veljače bilo je ukupno 32 tisuće aktivnih korisnika mjera APZ. Među njima je i 12.270 osoba koje koriste poticaje za samozapošljavanje.