Brodarskom biznisu već dosta dugo ne cvatu ruže, no neki se s niskim vozarinama i vrijednostima brodova, ipak nose teže od drugih. To svakako vrijedi za Jadroplov, splitsku kompaniju u pretežito državnom vlasništvu koja se bavi međunarodnim prijevozom rasutog tereta i koja u izvješćima o poslovanju već duže vrijeme apostrofira probleme s likvidnošću.

U posljednjem, za prvih šest mjeseci ove godine, Uprava kompanije je osim produbljavanja polugodišnjeg gubitka (lani 28, ove godine 45 milijuna kuna) izvijestila da je u cilju rješavanja problema s likvidnošću prodala jedan od osam brodova (Don Frane Bulić) i usto realizirala dio kreditnog aranžmana sa hipotekom na nekretninama i brodovima. Zbog akumuliranih gubitaka, pak, na skupštini prije devet dana donesena je odluka o tzv. pojednostavljenom smanjenju temeljnoga kapitala. No, već do kraja godine trebala bi uslijediti nova runda, iznosom i nešto veća od nedavne.

Prema saznanjima Poslovnog dnevnika, u Jadroplovu rade na planu dokapitalizacije kroz javnu ponudu dionica (IPO), kojom se namjerava osigurati između 80 i 90 milijuna kuna svježeg kapitala. Kako su tržišne cijene dionica tog brodara daleko i ispod novoutvrđene nominale, jedna od (zakonskih) pretpostavki za planirano prikupljanje kapitala izdanjem novih dionica je njezino dodatno smanjenje.

Podsjetimo, skupština 31. kolovoza izglasala je da se nominalna vrijednost dionice sa 360 kuna svede na 210 kuna, čime je temeljni kapital smanjen sa 589 na 343,7 milijuna kuna. Burzovna cijena Jadroplovovih dionica posljednjih se mjeseci vrti oko 50 kuna, s tim da se unatrag dva tjedna mahom trguje ispod te razine (prošli tjedan zaključen je sa 43,55 kuna). S  obzirom na ukupan broj dionica (1.636.673), tržišna kapitalizacija kompanije vrti se oko 80 milijuna kuna. S okvirno planiranim iznosom dokapitalizacije, dakle, novoprikupljeni bi kapital trebao premašiti postojeći. Budući da država preko CERP-a danas drži 70 posto dionica Jadroplova, predviđeno bi povećanje kapitala razrijedilo njezino vlasništvo i svelo ga na približno trećinu.

Unatoč nepovoljnom trenutku, privatizacija na mala vrata i prepuštanje većinskog vlasništva za spomenuti iznos u slučaju Jadroplova očito nema baš alternative. S jedne strane, kompaniji je prijeko potrebna injekcija kapitala. Država je donedavno planirala osigurati ga u paketu s prodajom državnog udjela, uvjetujući kupcima državnog paketa dionica na natječaju i nemali iznos dokapitalizacije. Iz CERP-a su, doduše, još u srpnju najavljivali da bi negdje potkraj godine išli na novi pokušaj prodaje. No, čini se da je prevladala logika da bi za svojih 70 posto danas mogla dobiti manje nego što bi s očekivanim oporavkom tržišta i boljim upravljanjem uz prevlast privatnih vlasnika za koju godinu moglo vrijediti 30 ili 35 posto dionica koliko bi imala u vlasništvu nakon IPO-a.

Kako bilo, konačna odluka je u rukama CERP-a, ali pripreme za javnu ponudu dionica već neko vrijeme traju. Kako neslužbeno doznajemo, za to su već angažirani i savjetnici koji su s nizom potencijalnih investitora odradili prvu rundu razgovore. Među njima su, primjerice, zadarska Tankerska te dubrovačka Atlantska plovidba, privatne brodarske kompanije koje se sa stanjem na tom tržištu nose bolje od splitske, a interes su pokazale i na proljetnom natječaju. Osim njih, dobro upućeni tvrde da je jedan od interesenata i Luka Ploče, a tu su i mirovinski fondovi kao nezaobilazne adrese u operacijama prikupljanja kapitala. Samom Jadroplovu u pogledu vrednovanja kompanije sigurno ne idu na ruku stalni medijski obračuni lokalnih struja.

No, investitorima to može planirani IPO učiniti boljom investicijskom prilikom, kroz utjecaj na snižavanje ulazne cijene. Alarmirajućih napisa i demantija od strane Uprave svakako ne manjka; od onih vezanih uz zaostatke s isplatama plaća, više operativne troškove u odnosu na konkurente ili pak uz najnovije optužbe za falsificiranje godišnjeg izvješća u dijelu koji se odnosi na način iskazivanja vrijednosti brodova. U slučaju Jadroplova, doduše, smutnju podjednako potiče i država kao njezin većinski vlasnik. Da i tu ima nesporazuma, dalo se vidjeti i na skupštini.

Predstavnici državnoga CERP-a nisu dali razrješnicu Upravi i Nadzornom odboru u kojemu pak sjede ljudi iz nadležnog ministarstva prometa, pomorstva i veza. A pitanje (ne)davanja razrješnice ionako ispada formalna stvar koja ne implicira nikakve korake. Iako polugodišnje izvješće Uprave Jadropova na čelu s Branimirom Kovačićem upućuje na produbljavanje gubitka i likvidnosih problema, procjene kretanja tržišta su im ipak koliko-toliko ohrabrujuće, a pohvalili su se i troškovnim racionalizacijama.

Materijalne troškove smanjili su 20-ak posto, a troškove zaposlenih 16%. Krajem ove godine u Jadropolovu računaju da bi moglo doći i do rasta vozarina zbog smanjenja prirasta nosivosti flote u usporedbi s razdobljem od 2009. do 2014. godine. Trenutno je BSI indeks cijena vozarina na tržišptu rasutih tereta (Baltic Supramax Index) na razini 870 bodova, što je  nešto niže nego početkom godine (887), ali i gotovo duplo više nego sredinom veljače (478), kad je, smatra se. dotaknuo dno, odnosno povijesni minimum od početka sustavnog praćenja putem indeksa.