Dvije godine nakon što je Europska komisija izašla s prijedlogom uredbe o uvođenju kvota za ulov male plave ribe u Jadranu, novi saziv EK odlučio je tu uredbu povući iz procedure.

Za takav je rasplet u velikoj mjeri zaslužna hrvatska europarlamentarka Ruža Tomašić, koja je još prilikom prvog čitanja u Europskom parlamentu progurala niz amandmana koji su znatno izmijenili prvotni prijedlog.

Povećan riblji fond
Konačnim odbacivanjem uredbe očekivano su zadovoljni domaći ribari.

“Mi smo ukazivali na neprihvatljivost kvotnog režima ulova, jer bi njegovo uvođenje prouzročilo devastirajući učinak na hrvatsko ribarstvo, kao i na industriju prerade plave ribe, tunogojilišta i ostale sektore vezane uz ulov male plave ribe na Jadranu”, rekao nam je Robert Momić, predsjednik Ceha ribarstva i akvakulture Hrvatske obrtničke komore.

“S mjerama za regulaciju sektora ribarstva započelo se još 2014., kad su uvedena prostorna i vremenska ograničenja, a osobito u segmentu plivaričarstva. Svi ključni dionici u Hrvatskoj, uključivši HOK, Vladu RH, Ministarstvo poljoprivrede, HGK, Institut za oceanografiju i ribarstvo i znanstvenu zajednicu, zalagali su se za način gospodarenja koji je temelj povlačenja ovog prijedloga Europske komisije”, dodaje Momić.

Govoreći o stanju u sektoru, naš sugovornik ističe kako je plivaričarstvo jedan od najstabilnijih segmenata s obzirom na to da su “spomenute mjere doprinijele povećanju ribljeg stoka, kako u količini tako i u pecaturi. Jednako tako je i povećana srednja vrijednost cijene male plave ribe. To je smjer na kojem treba ustrajati jer vodi prema konsolidaciji ribarskog sektora”.

Održivo kočarstvo
Šef ribarskog ceha napominje da je segment kočarstva najviše na udaru mjera EU, što u ovom slučaju nije loše.

“Primjer regulacije ribolova u Jabučkoj kotlini je način koji vodi prema održivom kočarstvu. Takav i slični modeli regulacije trebaju se primjenjivati i na drugim lokacijama u Jadranu, naravno uz znanstvenu podlogu. Domaća kočarska flota nije usporediva s talijanskom, tako da će prostorna i vremenska ograničenja ribolova doprinijeti stabilizaciji sektora u budućnosti”, kaže Momić.

Naš sugovornik podsjeća na mogućnost korištenja sredstava iz Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo za 2014-2020, u kojem je na raspolaganju bilo 344,15 milijuna eura. Dosad je ugovoreno preko 65 posto sredstava, što Momić ocjenjuje kao dobar rezultat s obzirom na to da se radi o prvom programskom razdoblju.

Momić hvali dostupnost resornog Ministarstva poljoprivrede, partnerski odnos s Upravom ribarstva, kao i zajedničko kreiranje smjernica razvoja ribarstva u cjelini. A koji su najveći izazovi u ribarskom sektoru?

“Mala i stara ribolovna flota, ali i manjak radne snage, pogotovo educirane, npr. kapetana broda. Potom porezno opterećenje, odnosno visoki doprinosi i razna davanja. A problem je i što je EU regulative neprimjerena za Jadransko more”, kaže Momić.

Komentar smo dobili i u Udruženju ribarstva HGK, koje još od 2014. inzistira na prijedlozima zaštite stokova sitne plave ribe “koji će uz održivo ribarstvo imati i svoju socio-ekonomsku komponentu, odnosno koji će zaštiti ribarske zajednice na našem priobalju i otocima, te industriju prerade ribe.

RH je pronašla upravo takav model zaštite i svakako treba ustrajati na mjerama koje provodimo već pet godina jer – daju rezultate. Ostvarene količine i kvalitete ulova daju dobre ekonomske učinke, iako smo uz velika odricanja smanjili ribolovni napor za oko 30 posto. Držimo da je to najbolji pokazatelj dobrog gospodarenja prirodnim resursima”, kažu u Udruženju ribarstva HGK.

Kad je riječ o regulaciji ribolova pomoću kvota, smatraju da kvote nisu primjerene Jadranskom moru, niti su taj sustav provedivo, “iz cijelog niza opravdanih razloga. Sadašnji uspješni model zaštite stokova sitne plave ribe u Jadranu rezultat je iznimnog zalaganja nadležnog Ministarstva poljoprivrede – Uprave ribarstva koja je u pronalasku potrebnih rješenja imala sluha i uspjela pomiriti interese ribara i najnovije znanstvene pokazatelje o stanju stokova sitne plave ribe.

Uz nadležne institucije, zahvaljujemo hrvatskim članovima EP i posebice Ruži Tomašić jer su prepoznali i zastupali interese hrvatskih ribara pred EU institucijama.

Mi Europsku komisiju doživljavamo kao partnera a povlačenje navedene Uredbe držimo ispravnim korakom u pronalaženju najboljeg rješenja, prihvatljivog svima, a koje će u konačnici rezultirati održivim ribarstvom i kvalitetnim životom ribara na Jadranu”, zaključuju u Udruženju ribarstva HGK.