Uz veliku operaciju preuzimanja Splitske banke koja je u tijeku uskoro bi na domaćem bankarskom tržištu mogla uslijediti i promjena vlasnika u još jednoj dalmatinskoj banci duge tradicije, ali veličinom znatno manje. Hoće li se to dogoditi već prije ljeta, u prvom pokušaju prodaje, jasnije će biti već sredinom idućeg tjedna kad istječe rok za iskazivanje interesa za kupnju 100 posto dionica Jadranske banke.

Šibenska je banka prva prošla proces sanacije po novim europskim pravilima i njima prilagođenom zakonu o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, a Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka je kao sanacijsko tijelo sredinom veljače objavila poziv zainteresiranim investitorima. Prema terminskim planovima u okviru prodaje, već za 15-ak dana trebao bi se znati uži izbor, a ubrzo potom predviđeno je nekih mjesec i pol za dubinsko snimanje. Okvirni rokovi predviđaju da bi se početkom svibnja mogle očekivati i obvezujuće ponude, a budu li za sanacijsko tijelo one prihvatljive, već sredinom svibnja bi uslijedilo zaključenje prodaje odnosno odabir strateškog investitora. Terminski planovi, dakako, uvijek pretpostavljaju više interesenata. Hoće li biti tako i koliko bi uopće igrača moglo biti u igri, zasad je teško reći. 

Kod sličnih javnih poziva zainteresirani igrači u pravilu svoja pisma namjere šalju netom prije isteka roka, no iz redova sanacijskog tijela tvrde kako preliminarnih upita ima dosta, ne samo od domaćih igrača već i izvana. To je ipak banka očišćena od neprihodujućih ili tzv. loših kredita koji su sanacijom izdvojeni u društvo posebne namjene (SPV, special purpose  vehicle) za upravljanje neprihodujućom imovinom. Njezinu bilancu danas čine uredni krediti te gotovo pola milijarde kuna keš pozicija, kažu u DAB-u. Zbog svega drže da u vrednovanju ne mogu biti relevantni uobičajeni multiplikatori kakvi vrijede za banke opterećene lošim kreditima. Kako neslužbeno doznajemo, u DAB-u računaju da je fer vrijednost banke barem 100 milijuna kuna, odnosno između 100 i 150 milijuna kuna. Sto milijuna kuna predstavlja dvostruku knjigovodstvenu vrijednost, odnosno dvostruko više od novoga temeljnog kapitala koji je banci tijekom sanacije osiguran povrh pokrića 742 milijuna kuna ukupno utvrđenih gubitaka.

Ako je suditi prema neslužbenom komentaru iz jedne banke koja se donedavno pokazivala jednom od agilnijih u nastojanju da poveća tržišni udjel na hrvatskom bankarskom tržištu, dio potencijalnih interesenata, čini se, ne uvažava previše specifičnosti koje u pogledu valuacije znači 'očišćenost' banke. Drugim riječima, mjerili bi je uobičajenim tržišnim omjerima cijena u odnosu na knjigovodstvenu vrijednost, a oni se u bankarstvu mahom kreću i ispod 'booka', što bi impliciralo jedva i 50 milijuna. U DAB-u su, međutim, uvjereni da će neke velike banke sigurno prepoznati priliku za kupnju kvalitetne imovine i jačanje tržišnih pozicija. Pritom se referiraju na činjenicu da Jadranska banka drži trećinu tržišta na području Šibensko-kninske županije koja trenutno jest jedna od najnerazvijenijih, ali u perspektivi, posebice imajući u vidu razvoj turizma, utoliko nudi veći potencijal rasta (i) u pogledu kreditne potražnje.  S kakvim brojkama Jadranska banka ulazi u prodaju? Bilanca joj je na kraju 2016. premašivala 1,9 milijardi kuna.

Krediti i potraživanja iznosili su 1,1 milijardu kuna, pri čemu se nešto više od 61 posto kreditnog portfelja odnosi na kredite korporativnom sektoru, a nepunih 39 posto na kredite građanima. S druge strane, potencijalni kupci bi preuzimanjem banke na strani pasive dobili 1,6 milijardi kuna štednje građana, od čega su 1,1 milijardu kuna njihova oročenja. Baza klijenata u sektoru stanovništva očituje se u 28,5 tisuća tekućih računa, 22 tisuće žiro računa, blizu 1300 korisnika internet bankarstva i petstotinjak korisnika mobilnog. Pravne osobe imaju oko tri i pol tisuće otvorenih računa u banci, a u njoj su potkraj prošle godine držali desetak milijuna kuna oročenja.

Sve u svemu, u DAB-u ponavljaju kako je opravdanost sanacije Jadranske banke neupitna neovisno o cijeni koja će se postići prilikom prodaje, iako će prodajna cijena svakako utjecati na konačan trošak sanacije. Od 742 milijuna kuna ukupno utvrđenih gubitaka postojećim je rezervama i temeljnim kapitalom pokriveno oko 306 milijuna, a za pokriće gubitaka iskorišteno je i 11,5 milijuna kuna tzv. hibridnih depozita. Povrh toga ostalo je nepokriveno 424,7 milijuna kuna gubitaka. Prema novim zakonskim pravilima za sanacije, u kapital su pretvoreni neosigurani depoziti u iznosu većem od 33 milijuna kuna, 300 milijuna kuna je uplaćeno iz Fonda osiguranja depozita, a još 141 milijuna iz Sanacijskog fonda.

Ukupno je kapital povećan za gotovo 475 milijuna, od čega je 50 milijuna kuna ostalo kao novi temeljni kapital potreban za nastavak poslovanja. Opcija stečaja značila bi isplatu 1,6 milijardi kuna štednje, podcrtavaju u DAB-u. Sanacija je pak omogućena zahvaljujući činjenici da su Hrvatska i njezino sanacijsko tijelo (uz Dansku) prva u Europskoj uniji dobila suglasnost za sanacijsku shemu za male banke prema novoj direktivi EU. Ta direktiva na razini EU ponajprije podrazumijeva sanacije velikih, sistemski važnih banaka, no DAB i danski mu pandan uspjeli su uvjeriti europske regulatore da u malim zemljama i neke manje banke ima smisla pokušati spasiti od stečaja. Ostaje vidjeti koliko će prodaja banke umanjiti dosad uloženo u sanaciju te koliko će se od lošeg portfelja koji je prenesen na SPV po tržišno procijenjenih 131 milijuna kuna na kraju naplatiti.