Vlada i branitelji su se i dogovorili, no s izvoznicima oko monetarne politike neće doći do dogovora – izjava je ministra financija Borisa Lalovca s jučerašnje jubilarne 10. konvencije Hrvatskih izvoznika, koja najbolje oslikava situaciju koju je potaknula inicijativa izvoznika za deprecijaciju kune.

Prema usvojenoj deklaraciji HIZ-a, traži, se naime, prilagodbu tečaja u razmjeru od 2 posto godišnje u terminima nominalnog tečaja, odnosno do 10 posto u narednih pet godina. Alternativa tom prijedlogu je primjena povlaštenog deviznog tečaja za neto-izvoznike.  Predsjednik HIZ-a Darinko Bago obrazlaže ove zahtjeve činjenicom da je izvozni sektor glavni generator razvoja. "Zato od političke javnosti, i od pozicije i od opozicije, očekujemo hitno usuglašavanje proaktivnih mjera fiskalne i monetarne politike i njihovu harmonizaciju" ističe Bago.

Guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića vratilo je to u 1980.-te i sustav bivše SFRJ, kada je Skupština određivala Narodnoj banci Jugoslavije koga će i kako povlašteno financirati. "Nemojmo bolju budućnost tražiti u prošlosti, već uklonimo državu što više", apelirao je na predstavnike izvoznika Vujčić, pojašnjavajući kako odgovor na pitanje osnaženja izvoza ne treba tražiti u tečajnoj politici, nego u strukturnim reformama od javne uprave do obrazovanja i zdravstva.

 "Reforme mogu za gospodarstvo učiniti puno više od tečaja, a u uvjetima kada je većina kredita ugovorena u stranoj valuti deprecijacija bi djelovala i recesijski", uvjeravao je Vujčić. Slična ramišljanja ima i HDZ-ov ekonomist Tomislav Ćorić, koji izvoznicima pojašnjava kako je to tek jedna "puzzla u slagalici", te da neovisno o deprecijaciji, hrvatski izvoz bez cjelovitih strukturnih promjena ne bi rastao. Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta Zagreb koja je izvoznike podupire u nastojanjima da dobiju veću potporu monetarne vlasti, navodi kao primjere da su izvoznici Mađarske i Poljske sa snažnom deprecijacijom podigli konkurentnost.

Premda ne odobravaju monetarnu politiku koja je vođena posljednja dva desetljeća, i sami izvoznici u javnoj raspravi ukazali su na nužnost i drugih mjera. "Budemo li idalje zemlja s najvišim porezima, ako nam ne omogućite da dišemo i dižemo produktivnost i nove tehnologije, mi ćemo propasti", poručio je Alojzije Šestan iz Šestan-Buscha. Darinko Bago i nakon rasprave ostao je uvjeren da guverner Vujčić dobro obavlja svoj posao u zadanim okvirima, no i da se ti okviri pametno i na dugi rok mogu proširiti. 

Dobili Zlatne ključeve za izvozni rezultat

Nagradu Hrvatskih izvoznika "Zlatni ključ" za najbolje izvozne rezultate ove su godine dobili farmaceutska kuća Pliva u kategoriji velikih tvrtki, AquafilCRO iz Oroslavlja najuspješniji je srednji, a Šestan Busch iz Preloga mali izvoznik. Najinovativniji izvoznik po ocjeni HIZ-a u 2014. bila je svetonedeljska tvrtka Rimac automobili. Najboljim izvoznikom na rastuća tržiša, točnije u Tursku, proglašena tvrtka Elektro-kontakt, dok je na području srednje i južne Amerike titulu najuspješnijeg za izvozu u Brazil proglašen je Wam Product. Za tržišta Afrike, zbog rezultata koje postiže u Egiptu, "Zlatnim ključem" nagrađen je Šerif export-import, a na tržištu Azije i Pacifika zagrebački je Kraš za plasman u 2014. zaslužio nagradu za rezultate koje postiže izvozom u Saudijsku Arabiju. Nagrade na najizvoznike u deset vodećih hrvatskih tržišta dodijeljene su Moderatoru za Italiju, Cemexu za BiH, AD Plastiku za Sloveniju, Same Deutz-Fahr Žetelice za izvoz u Njemačku, Kostwein – proizvodnja strojeva za Austriju, Vetropack Straža u Srbiju, TTO Thermotechnik u Mađarsku, Pliva u Rusiju, LPT za izvoz u Francusku, a Omco Croatia za SAD. U ime nagrađenih izvoznika zahvalio se prvi čovjek Plive Mihael Furjan konstatirajući kako je žalosno da im je lakše poslovati u inozemstvu, nego kod kuće.