Konvencija Hrvatskih izvoznika jedan je od naprestižnijih gospodarskih, a i društvenih događaja godine, čemu svjedoči prva liga političara i gospodarstvenika koja nije propustila nazočiti na eventu niti ove godine. Konvencija se u hotelu Westin održala pod visokim pokroviteljstvom Vlade, a nagradu u kategoriji najboljeg malog i mikro izvoznika dodijelio je ministar obrane Mario Banožić, srednje velikog izvoznika ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović, dok je nagradu najboljem velikom hrvatskom izvozniku u 2021. godini uručio predsjednik Vlade RH Andrej Plenković. Hrvatski premijer je tom prigodom poručio da nagrade i poslovni rezultati tvrtki govore o snazi, otpornosti i agilnosti hrvatskog gospodarstva.

Končar D&ST drugu godinu zaredom dobitnik je priznanja Zlatni ključ za najboljega velikog izvoznika kojeg mu je u ponedjeljak dodijelila Hrvatska udruga izvoznika (HIZ) na svojoj 17. konvenciji i 15. dodjeli Zlatnog ključa. Najbolji srednji izvoznik je Dok-Ing, a agencija Q je najbolji mali i mikro izvoznik za prošlu kalendarsku godinu.

Robni izvoz u svijetu pao

Darinko Bago, predsjednik Hrvatskih izvoznika, istaknuo je da su izvoznici najbolji dio hrvatskog gospodarstva, ali i oni trebaju svekoliku podršku i pomoć čitavog društva i politike. Bago je istaknuo da izvoznici, koji čine 16 posto ukupnog broja poduzeća, zapošljavaju 51 posto od ukupnog broja zaposlenih, ostvaruju 58 posto investicija te 67 posto prihoda od prodaje.

Nadalje, 78 posto svih ulaganja u razvoj Hrvatskoj dolazi od izvoznika, kao i 59 posto dobiti. Bago je kazao da je kriza uzrokovana agresijom Rusije na Ukrajinu pojačala krizu dobavnih lanaca, zbog nedostatka energenata je ojačala inflaciju, a u krizi se tako našla i Hrvatska. Brzina izlaska iz nje ovisit će i o “financijskom potencijalu države”. Apostrofirao je temeljne pretpostavke za opstojnost sustava i države, a naglasak je stavio na ljude, energiju i hranu. Predsjednik HIZ-a istaknuo je da su vremena u kojima se posluje izrazito izazovna i komplicirana zbog korone i ruske agresije. “Svjetski bruto izvoz u 2021. je zapravo, ako se gleda robni, pao, no usluga i ukupni je porastao. Izvoz iz Hrvatske je porastao, a što znači da smo u komparaciji sa svijetom u dobroj poziciji.

Manjkavosti koje su se dogodile domaćem gospodarstvu su se poravnale s uspješnom turističkom sezonom.

“Izvoz roba i usluga u EU nam je tradicionalno u minusu, a s CEFTA-om u plusu, bilo da se radi o robi ili uslugama. Već godinama nam je struktura najvećih trgovačkih partnera ista, a sastoji se od pet zemalja uključujući Italiju, Njemačku i Sloveniju”, kazao je Bago. Ponovio je da Hrvatski izvoznici zapošljavaju većinu zaposlenika te ostvaruju najveći dio BDP-a, a prema izračunima Financijske agencije, izvoznici prosječno doprinose proračunu i BDP-u čak 40 posto više od ostalih tvrtki.

“Dodatni troškovi i problemi EU kao posljedica agresije Rusije na Ukrajinu izrazito su važni i za Hrvatsku. Troškovi za EU su trenutno procijenjeni na 175 milijardi eura. No, to su samo izravni troškovi jer će vraćanje na stare tržišne pozicije potrajati i imati svoju cijenu. Nepobitno je da će Ukrajina imati višegodišnje negativne posljedice na EU, pa tako i na Hrvatsku. Hrvatskoj je izrazito važna opstojnosti i funkcionalnost EU jer nam na to tržište otpada oko 67 posto izvoza i uvoza. Što god se događalo s EU, mi se moramo ponašati kao da će trajati u ovom obliku još tisuću godina. No, isto tako moramo imati i neke krizne scenarije ako EU zbilja dođe u krizu koja bi u nekom trenutku mogla značiti i raspad”, kazao je Bago.

Dodao je da za razliku od EU, gdje populacijski trendovi stagniraju već godinama, u Hrvatskoj zadnjih desetljeća konstantno bilježimo depopulaciju. Spomenuo je i veliku energetsku ovisnost EU koja se u zadnjih 20-ak godina nije bitno promijenila, štoviše, čak je sad nešto ovisnija nego što je to bio slučaj tada. Zbog toga je Zelena tranzicija neizbježna, iako će ona značiti velike troškove i skuplju energiju.

S obzirom da paritet kupovne moći u Hrvatskoj konstantno pada postavlja se pitanje da li je u Hrvatskoj moguće provesti Zeleni plan, digitalnu transformaciju i slično? Kriza će trajati, to je neizbježno, te treba pronaći modele kako održati ove trendove te možda čak i povećati konkurentnost.

Politička nestabilnost

Mirko Bilandžić, profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu, govorio je izvoznicima o ekonomskoj sigurnosti i sigurnosnim aspektima poslovanja u svjetlu aktualnih kriza.

“Politička nestabilnost, poput ruske agresije na Ukrajinu, imaju velike implikacije na gospodarstvo te rizici moraju biti ukalkulirani u svakodnevno poslovanje. Gotovo 75 posto determinanti gospodarskih procesa su neposlovnog karaktera te je jasno da se u planiranju poslovanja moraju razmatrati vrlo široki aspekti koji nisu nužno vezani uz tehničke detalje, profitabilnost i investicije. Sigurnosni izazovi gospodarstvu su stalni. Energetske krize iz 1970-ih pokazale su da političke odluke nekih zemalja, tada arapskih i embarga na naftu, mogu srušiti sve strategije Zapada po pitanju gospodarskog razvoja. Terorizam, financijske krize, pandemije, ratovi i slične stvari su nešto što se događa i o čemu uvijek moramo voditi računa”, navodi Bilandžić.

Dodaje da je u proteklih dvije godine čak 87 svjetskih država i formalno tijekom korona krize proglasilo izvanredno stanje, a koje se uvodi samo u slučajevima izrazite egzistencijalne opasnosti za društvo. Upozorio je da, nažolost, svijet po svojim političkim i gopodarskim uzusima kakve znamo zadnjih 30-ak godina više ne postoji te da je izvjesno da će se stvarati politički i prateći ekonomski klasteri zemalja koje će međusobno tijesno surađivati, a istodobno biti poprilično zatvorene, voljom jedne ili druge strane, za suradnju s ostalim klasterima.

Da je takva situacija u praksi već postala realnost, na konvenciji HIZ-a je potvrdio i Alojzije Šestan, direktor jedne od najznačajnijih hrvatskih tvornica iz vojno-sigurnosnog segmenta, Šestan-Bush koja se bavi prozvodnjom zaštitnih kaciga.

Povlačenje Rusije

Naime, Šestan-Bush je bio ove godine jedan od izlagača Zajednice obrambene industrije Hrvatske gospodarske komore (HGK) na najvećem europskom sajmu obrambene industrije “Eurosatory 2022” u Parizu koji se održao sredinom lipnja.

Ono što je prvom čovjeku tvrtke iz Preloga upalo u oči je činjenica da u Parizu nije bilo predstavnika, bilo izlagača, bilo potencijalnih partnera i kupaca, iz čak tri do sad vrlo potentna tržišta.

Radi se o Rusiji, iz razumljivih razloga zbog sankcija uslijed njihove agresije na Ukrajnu, ali ni Kine i Indije koje su se izvjesno svrstale uz politički i gospodarski klaster koji se sve više udaljava od Europske unije te SAD-a.