Dok u Hrvatskoj Agencija za tržišno natjecanje (AZTN) strogo prati i brani svaki protekcionizam, europske zemlje pod izgovorom krize zasad bez posljedica od međunarodne zajednice, tih se zabrana ne pridržavaju, upozorava udruga Hrvatski izvoznici.“Naši proizvođači su u daleko nepovoljnijem položaju pri svakom natječaju na kojem sudjeluju”, naglašava Dubravko Miholić, zamjenik predsjednika Hrvatskih izvoznika.

Velike prepreke
Izvoz roba i usluga iz Hrvatske pao je 17,6 posto u trećem kvartalu u odnosu na isto razdoblje godinu ranije. U prvom i drugom kvartalu pad je bio 14,2, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Direktor zagrebačke tvrtke Geofoto Zvonko Biljecki, naglasio je nedavno kako je njihov cilj, zauzimanje liderske pozicije u Europi, otežan. “Na tržištu Europske unije, dočekala nas je netransparentnost i favoriziranje domaćih tvrtki na javnim nadmetanjima, čime se usporio naš rast u Europi”, rekao je Biljecki. Izvori bliski upravama velikih izvoznika Končara i Gredelja također upozoravaju na velike prepreke s kojima se suočavaju u EU. “Na natječajima se postavljaju uvjeti koji favoriziraju lokalne kompanije”, naglašava visokopozicionirana osoba koja je htjela ostati anonimna. Neke zemlje su, kaže, prilikom kupnje tramvaja u natječaj stavile odredbu da će kupiti onaj tramvaj koji već postoji u EU, čime je hrvatski proizvod u startu bio izbačen iz igre. Brojne zemlje devalvacijama svojih valuta pokušavaju izvoz učiniti konkurentnijim.

Priprema mjera
Također, Mađarska je od lipnja tri puta spuštala kamatnu stopu, a prema procjenama brokerske kuće Concorde Securities iz Budimpešte sadašnja stopa od 6,25 posto mogla bi pasti na samo 5,5 posto. Time bi Mađarima dodatno poskupjeli hrvatski proizvodi. S druge strane, u nedavnom izvješću nezavisne inicijative Global Trade Alert navodi se kako je EU među vodećima kada je riječ o protekcionizmu.U hrvatskoj Agenciji za promicanje izvoza i ulaganja (APIU) kažu kako “mogu potvrditi da unutar EU prevladava politika državnog intervencionizma što znači otežani ulazak tvrtki iz zemalja nečlanica”. U proizvođaču strojeva za razminiranje, Dok-Ing, koji je dobio posao u Italiji vrijedan 900 tisuća eura, kažu kako do sada nisu iskusili neke posebne probleme na natječajima u EU. U APIU, pak, kažu: “U 2010. očekujemo da će zaštita nacionalnih gospodarskih subjekata biti i dalje izraženi oblik gospodarskih politika zemalja EU”. U HNB-u, koja ne želi niti čuti o devalvaciji kune u odnosu na euro, zasad ne nudi ništa izvoznicima, ali u APIU napominju da u suradnji sa ministarstvom gospodarstva pripremaju nove mjere usmjerene na proizvodnju izvozno orijentiranih proizvoda.

Dubravko Miholić:

Tražimo pomoć politike
Pozivam državnu politiku na snažnije i ozbiljnije promicanje hrvatskih proizvoda u inozemstvu. Razvijene europske zemlje svoju proizvodnju potiču davanjem poslova domaćim poduzećima te otvaranjem puta domaćim proizvođačima prema stranim tržištima. Naši proizvođači su onda u daleko nepovoljnijem položaju pri svakom natječaju na kojem sudje-luju i treba čestitati svakom tko dogovori posao.