Jedanaestu Konvenciju Hrvatskih izvoznika po prvi put nije otvorio čovjek već stroj. Dva humanoidna robota, koja žive na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva, Lea i Neo. Simboli su to četvrte industrijske revolucije, koja svijetu donosi pametne, umrežene i programibilne strojeve. Donosi nove informatičke tehnologije poput superračunala, velikih podataka, računarstva u oblaku, interneta stvari, umjetne inteligencije te prožimanje IT-a u druga područja kroz nanotehnologiju i biotehnologiju.

Dio te budućnosti već je u Hrvatskoj i nosi dio zasluga za rast hrvatskog izvoza koji je lani porastao sa 79,1 na 87,8 milijardi kuna.  Darinko Bago, predsjednik udruge Hrvatski izvoznici kaže da je u kratkom razdoblju od 2007. do 2014. godine cijena 3D printanja pala s 40 tisuća na 100 dolara po komadu. Cijena industrijskog robota pala je s 550 tisuća na 20 tisuća dolara, a drona sa 100 tisuća na svega 700 dolara. "Hrvatske tvrtke su tehnološki bolje opremljene nego one u ostatku Europske unije i zato dok tražimo priliku u daljnjem rastu izvoza, koji je jedina prilika za razvoj Hrvatske i njenu sposobnost da u budućnosti servisira svoj javni dug, moramo se zapitati zašto Hrvatska zaostaje za svijetom i trebamo vidjeti koliko smo za to krivi sami, koliko je za to kriv način na koji funkcionira vlast te koliko smo stvarno kao država i društvo usmjereni na izvoz", kaže Bago.

Navodi da izvoz doprinosi BDP-u Hrvatske s oko 20 posto i da je u razdoblju od 2011. do 2015. rastao prosječno 23,2 posto. Unatoč tome, dodaje, rastao je i uvoz, i to po stopi od 16,3 posto, te je lani iznosio 140,7 milijardi kuna, zbog čega Hrvatska i dalje bilježi značajan deficit u vanjsko-trgovinskoj bilanci od oko 50 milijardi kuna. "Kad pogledamo kakve rezultate Hrvatska bilježi u izvozu na tržišta zemalja EU onda je vrlo očito da ulaskom u Uniju hrvatski izvoznici nisu dobili tržište od 500 milijuna ljudi već je Unija dobila tržište od 4,5 milijuna ljudi", kaže Bago. Navodi da je najveći vanjsko-trgovinski partner Hrvatske u posljednjih pet godina povećao izvoz, ali ujedno i snažno povećao uvoz u Hrvatsku. Tako je 2011. deficit u trgovini s Unijom bio 32,2 milijarde kuna, a lani se popeo na 51,3 milijardu kuna.

Navodi da dio krivnje snose i izvoznici, jer na ljestvici od jedan do 10 u Hrvatsku uvozimo proizvode složenosti razine pet do šest, a izvozimo proizvode razine tri. Naime, izvozimo prvoklasne trupce, a uvozimo namještaj. Dodaje da smo najuspješniji u izvozu u zemlje Cefte, gdje smo od 2011. do 2015. suficit robne razmjene povećali sa 6,5 na 8 milijardi kuna. "Nas popravlja turizam, koji je zlatni rudnik, ali i izvoz usluga, prije svega softvera i nekih drugih visoko-tehnoloških usluga, i to je naša budućnost u novoj industrijskoj revoluciji, naš način da se borimo protiv deindustrijalizacije, te naš način da povećamo složenost proizvoda i usluga koje izvozimo", kaže Bago. Paradoksalno, sto tisuća ljudi koji su se iselili iz Hrvatske također su postali važan dio hrvatskog "izvoza". "Uplate sto tisuća ljudi koji su se iselili iz domovine, zahvaljujući tome što šalju 150 do 200 eura mjesečno svojim obiteljima, podižu nam BDP i smanjuju nezaposlenost u značajnoj mjeri, iako time gubimo ljude", rekao je Bago.  

Dodaje da prilike osim u Cefti, iseljenicima i novim gospodarskim područjima treba tražiti i na novim tržištima. Hrvatski izvoz na ostala tržišta, izvan Europe, lani je počeo rasti. Tijekom 2015. godine je Hrvatska deficit trgovinske bilance s ostatkom svijeta smanjila sa 11,4 na 9,6 milijardi kuna. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska je u uvozu opterećena prehranom (23,7 milijardi kuna deficita), kemikalijama (23,3 milijarde kuna deficita) i energijom i energentima (12,6 milijardi kuna deficita). "Lani smo vidjeli da je restrukturiranje brodogradnje dalo rezultata i da je izvoz brodogradnje, koji je jedno od područja gdje je Hrvatska u pravilu u suficitu, ponovo počeo rasti te se sa  minus 85 milijuna popeo na plus od 1,8 milijardi kuna u 2015. godini, a od 2012. do 2015. Hrvatska je u brodogradnji imala trgovinski suficit od 5,2 milijarde kuna", ističe Bago. Dodaje da farmaceutska i kemijska industrija nisu poboljšale saldo vanjsko-trgovinske bilance.  

U Hrvatsku je od 2012. do 2015. uvezeno lijekova za 7,7 milijardi kuna više nego što je izvezeno. No, Bago naglašava da su najnovije investicije Jadran Galenskog Laboratorija i Plive zalog da će se taj saldo početi mijenjati u hrvatsku korist. "Dobar današnji rezultat Plive nije rezultat privatizacije, jer treba se prisjetiti da Teva nije bila prvi vlasnik Plive, već da je sadašnji Plivin veliki pomak naprijed rezultat dobrog stava menadžmenta Teve prema ulaganju u Hrvatsku i širenju biznisa ovdje", kaže Bago. Dodaje da je uvoz hrane veliki vanjsko-trgovinski problem Hrvatske. Pojašnjava da kontinuirano raste deficit upravo u tom segmentu, odnosno da Hrvatska sve više uvozi hranu. Tako je 2012. godine, prema podacima DZS-a, Hrvatska uvezla 5,2 milijarde kuna hrane više nego je izvezla da bi do 2015. godine taj deficit narastao na 6,4 milijarde kuna.

Rastući uvoz odjeće, naglašava Bago, drugo je područje o kojem bi trebalo posebno razgovarati. Deficit u području odjeće se s 538 milijuna u 2012. utrostručio  – lani na 1,6 milijardi kuna.  "Potrošnja energije lani je povećala BDP za 0,3 posto, dijelom i zbog turizma, ali problem je što i dalje jako ovisimo o uvozu energije", kaže Bago. Dodaje da su unatoč tome izvoznici motor hrvatskog gospodarstva. Prema podacima DZS-a, izvoznici čine tek 15 posto od ukupnog broja poslovnih subjekata u Hrvatskoj. No, oni zapošljavaju 52 posto svih radnika, rade 59 posto svih investicija u Hrvatskoj, generiraju 66 posto prihoda svih poslovnih subjekata i ostvaruju čak 79 posto svih ulaganja u istraživanja i razvoj u hrvatskom gospodarstvu.

Bago navodi da su izvoznici ujedno prvaci profitabilnosti. Lani su sve tvrtke u Hrvatskoj imale 17,1 milijardi kuna neto dobiti, a izvoznici su od toga ostvarili 13 milijardi kuna profita. A najveću profitabilnost kod izvoznika imaju mali poslovni subjekti, zatim srednji pa veliki. Mali izvoznici su od 2012. do 2015. godine povećali profitabilnost s 2,9 posto na 4,8 posto. Kod srednjih je ona porasla s 0,5 posto na 3,3 posto dok je kod velikih izvoznika profitabilnost ostala na razini od 2,9 posto.

Svi hrvatski izvoznici lani su imali neto dobit od 13,01 milijardu kuna što je blagi pad u odnosu na godinu prije, ali i veliki rast u odnosu na 2012. godinu kad je profitabilnost hrvatskih poduzetnika iznosila 9,4 milijarde kuna. Najžilaviji hrvatski izvoznici su male tvrtke koje su s 2,1 milijardu kuna neto dobiti u 2012. godine porasli na 4,2 milijarde kuna neto dobiti u 2015. godini. "Hrvatska mora imati transparentniji odnos prema tečaju kune, jer lani, krajem godine, upravo u vrijeme kad izvoznici tradicionalno naplaćuju svoje poslove u stranim valutama, tečaj kune ojačao je za 2,5 posto i odnio hrvatskim izvoznicima više od polovice dobiti na tim poslovima", zaključuje Bago.