Da će u ožujku i travnju izvoz biti veći nego lani, kada je gospodarstvo na svim glavnim tržištima zaustavilo aktivnosti i prekinuti su trgovinski tokovi, bilo je očekivano, jer je već u drugoj polovici 2019. izvoz započeo lagani oporavak od pandemijskog šoka. Međutim, najnoviji preliminarni podaci službene statistike pokazuju nešto neočekivano – da je u Hrvatskoj započela rekordna izvozna godina.

U prva četiri mjeseca hrvatski su proizvođači, naime, na strana tržišta plasirali 5,5 milijardi eura, što je na godišnjoj razini više nego što je postignuto u dosad rekordnoj 2019. izvoznoj godini. Tada je u četiri mjeseca kumulativni izvozni rezultat bio 4,9 milijarde eura. Lani je, pak, u prva četiri mjeseca izvezeno 4,6 milijardi eura.

Oporavku pridonose podjednako i tržišta EU, na kojima je ove godine dotaknut dosad najbolji u prvoj trećini godine (3,7 milijardi eura), ali i na tzv. trećim tržištima (1,8 milijardi eura).

Malo ih je s negativnim skorom

Kojoj od proizvodnji i tržišta najviše pripada zasluga za ovaj iskorak, više će se moći iščitati iz detaljnijih podataka koje će Državni zavod za statistiku objaviti za mjesec dana, no iz onih obrađenih za prvo tromjesečje može se naslutiti kako su najviše povukli farmaceutska proizvodnja, čiji je rezultat u prvom tromjesečju bio čak za trećinu bolji nego lani, a dvoznamenkaste stope rasta imaju i drvoprerađivači, poljoprivreda, izvoznici električne opreme, proizvoda od gume i plastike, te metalna industrija.

Zapravo, jednostavnije je navesti one koji su imali negativan izvozni skor – tekstilna, automobilska proizvodnja, brodogradnja, kemijska industrija i proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda.

Prethodnom popisu izvoznika koji su izuzetno odskočili treba pridodati i Inu s neprerađenom naftom, koju je i prije korone počela izvoziti u Mađarsku na preradu u Molove rafinerije, a zahvaljujući čemu je Mađarska ušla i među najvažnija hrvatska izvozna tržišta.

Italija je, prema podacima državnih statističara, povratila poziciju lidera na hrvatskoj izvoznoj listi, koju je izgubila tijekom korone, te je nakon godinu dana ponovno ispred Njemačke.

U prva tri mjeseca izvezeno je u Italiju 22,5 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, ukupno 520 milijuna eura, oko 8 milijuna eura više nego u Njemačku, s kojom je također zabilježen bolji izvozni rezultat (5,5%). Ukupno je u prvom tromjesečju hrvatsko gospodarstvo izvezlo roba u vrijednosti od 4 milijarde eura (8,6% više nego u prvom tromjesečju 2019.).

Povoljnija pokrivenost

Prvi put nakon dugo vremena porast bilježi i izvoz roba u Austriju, a među članicama EU slabiji rezultat u odnosu na lani proizvođači su imali samo s plasmanom u Belgiju, Luksemburg, Estoniju, Portugal i Rumunjsku.

Porast izvoza konačno je ostvaren i na tržištu BiH, iako je susjednu zemlju prvi put pretekla Mađarska, zahvaljujući Ini i Molu, a snažnim rastom na listi Top 10 tržišta očvrsnuo je i SAD. Rast hrvatskog izvoza u SAD od 72 posto na godišnjoj razini zanimljiv je i stoga što je na razini EU izvoz u Ameriku u prvom tromjesečju imao negativan trend, pad od 4,5%, što je odraz trgovinskih napetosti i carina koje su transatlantski partneri uveli još za vrijeme bivše administracije Donalda Trumpa.

Rastu izvoza u SAD najviše je pridonijela Pliva, te karlovački proizvođač oružja HS Produkt. Inače, usporede li se statistički pokazatelji, rekordna godina za naše izvoznike bila je 2019., ove je godine u prva tri mjeseca izvezeno 158 milijuna eura, no u isto vrijeme pretpandemijske 2019. je rezultat bio čak 192 milijuna eura.

S rastom je u ožujku i travnju započeo i izvoz, koji je tijekom pandemijskog razdoblja bio u negativi, znatno snažnijoj od našeg izvoza, ali je pokrivenost uvoza izvozom povoljnija nego ranijih godina (64,7% u prva četiri mjeseca, naspram lanjskih 61,3%).

Dobrom trendu u plasmanu roba na međunarodnim tržištima pridonijet će i globalni oporavak, posebno u eurozoni iz koje dolaze najvažniji vanjskotrgovinski partneri.