Robni izvoz Hrvatske u prvom tromjesečju ove godine ponovno bilježi visok dvoznamenkasti rast. Nakon što je u 2016. njegov rast mjeren u eurima usporio na 6,8 posto, u prva tri mjeseca u odnosu na isti kvartal lani vrijednost izvezene robe je povećana za čak 24,6%, dok je u kunama porast bio nešto manjih 22%, zbog približno dva posto nižeg tečaja euro-kuna. Industrijska proizvodnja raste osjetno sporije pa se mnogo jači rast robnog izvoza dijelom može pripisati daljnjem jačanju prisutnosti i integriranosti hrvatskih poduzeća u međunarodnu trgovinu, što se očituje u povećanju izvoza domaćih, ali i roba inozemnog podrijetla (reeksporta).

Stopom rasta izvoza u prvom su se kvartalu najviše istaknuli brodovi ili tzv. ostala prijevozna sredstva. Izvezeno ih je za 903 milijuna kuna ili 3,2 puta više nego lani (275 mil.), no to govori i o niskoj bazi jer je u prvom lanjskom kvartalu izvoz brodova na godišnjoj razini bio pao čak 75%. Kvartalni izvoz naftnih derivata bio je više nego dvostruko veći nego lani, što u apsolutnim iznosima znači i veće povećanje (+730 mil. kuna), dok natprosječan postotni rast izvoza bilježe i proizvodnja metala i lijekova. Farmaceutika se ističe postojanošću rastućeg trenda; nakon što je izvoz lijekova u 2016. porastao čak 57%, u prvom kvartalu je rast dosegnuo čak 71% u eurima.

No, kako i uvoz RH bilježi snažan rast (16,3% u eurima, a 14% u kunama), robni deficit je također veći ove godine – za 60-ak milijuna eura, na više od 1,8 milijardi.