Prve četiri godine članstva u Europskoj uniji u Hrvatskoj je robni izvoz u prosjeku rastao po većim stopama nego izvoz usluga, iako su one vezane uz rast turističkih ostvarenja uglavnom privlačile veću pažnju. U 2018. to očito neće biti slučaj; dostupni podaci sugeriraju da će u razmjeni s inozemstvom usluge u 2018. imati brži rast te da će ukupno premašiti 14 milijardi eura. 

Koliko god se to u najvećoj mjeri opet pripisuje turizmu, u prvih devet mjeseci nešto je brže u odnosu na robu rastao i izvoz pojedinih neturističkih usluga, na koje danas otpada 30-ak posto izvoza usluga ili blizu četiri milijarde eura godišnje. Tako je, primjerice, u prva tri lanjska kvartala izvoz telekomunikacijskih, računalnih i informacijskih usluga (posebno računalnih usluga) porastao za 58 milijuna eura ili 12 posto, na 548 milijuna eura. Istodobno, priljev deviza od usluga prijevoza, ponajprije teretnog, povećan je nešto više  od četiri posto, za 37 mil. eura, na 925 milijuna.  U robnoj se razmjeni očito dijelom iscrpio utjecaj članstva u EU i integriranja domaćih kompanija u trgovinske tokove na stope rasta, a padu tempa robnog izvoza pridonosi i pad izvoznih rezultata nerestrukturiranih, a izvozno orijentiranih sektora poput brodogradnje.

Podaci državnih statističara za prvih 11 mjeseci sugeriraju da je dinamika robnog izvoza mjerena u eurima usporila na oko +4%, nakon +13,5% zabilježenih godinu prije. Uz taj tempo na razini cijele godine vrijednost robnog izvoza zacijelo će premašiti 14,5 mlrd. eura (lani 14). Istodobno, u razmjeni usluga s inozemstvom, koje se prate kvartalno, dinamika iz prvih 9 mjeseci upućuje na nešto manje od 6% rasta u odnosu na godinu prije.  Zadrži li se taj tempo i u zadnjem kvartalu, ukupan izvoz usluga, koji je lani dosegnuo 13,4 mlrd. eura, također će premašiti 14 mlrd. eura. Naravno, glavnina tog povećanja odnosi se na rast priljeva deviza od usluga putovanja odnosno turizma, koje nose više od 70 posto ukupnog izvoza usluga. One su do kraja rujna donijele 9,24 milijarde eura, što je 6,4 posto ili gotovo 560 milijuna više nego prethodne godine.

Ukupan je izvoz usluga u prva tri kvartala, povećan za 675 miljuna eura ili 5,8%, na ukupno 12,3 milijarde. Od neturističkih usluga slilo se oko tri milijarde eura, od čega gotovo trećina (925 mil. eura) otpada na usluge međunarodnog prijevoza.  Uz blizu 550 milijuna eura izvezenih usluga u telekomunikacijama te računalnih i informacijskih usluga, vrijednošću se (410 mil. eura) ističu i usluge povezane s trgovinom te tehničke i ostale poslovne usluge, a priljevom deviza slijede ih usluge upravljanja i savjetovanja. 

Za razliku od robne razmjene, u kojoj će se deficit 2018. produbiti i zbog bržeg rasta uvoza i zbog veće baze, u razmjeni usluga saldo je izrazito pozitivan. Daleko najveći je, dakako, kod putovanja tj. turizma, gdje i odljevi deviza po inozemnim putovanjima iz godine u godinu rastu, ali u odnosu na priljeve to je i dalje daleko manjih oko 1,2 milijarde eura, što znači da je neto priljev veći od osam milijardi eura. Dovoljno da se u platnobilančnoj statistici na računu robe i usluga u cijelosti poništi robni deficit i ukupno bilježi solidan suficit.

To je svakako jedan o benefita članstva u EU. Od 2013. do kraja 2017. robni je izvoz porastao s nepunih 9,6 na 14 milijardi eura – 46%. U istom razdoblju ukupan je izvoz usluga povećan ipak nešto manjih 36 posto – sa 9,8 na 13,4 milijarde eura. "Neturističke" usluge zabilježilesu  i nešto brži rast, za gotovo milijardu eura ili 38,5 posto. Zbog daleko manje osnovice povećanja izvoza kod nekih od ostalih desetak statističkih kategorija izvoza usluga ta se povećanja jednostavno manje vide. Dio ekonomista, usto, reći će i da je sferu razmjene usluga teže pratiti jer je manje egzaktna. 

Kako bilo, podaci središnje banke sugeriraju da je godišnji izvoz građevinskih usluga sa 68 mil. eura u 2013. u četiri godine gotovo udvostručen, na 128 milijuna eura u 2017. Nemalo je u tom razdoblju  porastao i izvoz usluga popravaka (66 posto, na 186 mil. eura), financijskih usluga (sa 43 na 120 mil. eura), usluga istraživanja i razvoja (sa 79 na 146 mil eura), kao i npr. usluga upravljanja i savjetovanja (sa 343 na 494 mil. eura).   Unatoč tim brojkama, ostaje i činjenica da je većina zemalja ulaskom u Europsku uniju imala i osjetno veće stope rasta u razmjeni robe i usluga. Hrvatska očito nije dovoljno iskoristila te potencijale pa ekonomisti i dalje ističu da nam treba jače diverzificiran izvoz, pa i više neturističkog izvoza robe i usluga. Razvoj turizma, kažu, zasada nije zapreka tom razvoju.