Dobar početak godine hrvatskih izvoznika poremetio je ožujak, pokazuju preliminarni podaci DZS-a.

U prvom tromjesečju hrvatski robni izvoz pao je za 5,1%, a na podbačaj je najviše utjecala prodaja proizvoda na najvažnijem tržištu EU. Bila je slabija čak za 9,4% u odnosu na lanjski prvi kvartal.

Uvoz je također oslabio, za 2,1%, ali ne zahvaljujući EU, gdje se bilježi i porast (3,1%), nego uvozu iz tzv. trećih zemalja, gdje je pad čak na razini od 19,1%. Vrijednost izvezene robe u prva tri mjeseca je 5,56 milijardi eura i u odnosu na lani izvoz je smanjen za 300 milijuna eura.

Jak pad sa Srbijom
Što je najviše odredilo lošije ožujske izvozne brojke više će se znati za mjesec dana, kada će DZS objaviti nešto detaljnije podatke. Iz podataka za prva dva mjeseca vidljivo je i da je slabiji plasman proizvoda na tržište Njemačke koji je zabilježen u siječnju, ujedno i prvi put od izbijanja pandemije koronavirusa, ‘popravljen’ u veljači.

Točnije, na svim glavnim tržištima izvoznici su imali bolji rezultat, a izuzetak je samo Slovenija, u kojoj već nekoliko mjeseci na godišnjoj razini vrijednost robnog izvoza pada.

Rastao je izvoz u Italiju (8,4%), Njemačku (3,4%), Austriju (9,4%), ali rekorder je susjedna BiH, u koju je u prva dva mjeseca izvezeno 417 milijuna eura vrijednih proizvoda, što je 23% više nego u istom lanjskom razdoblju, te je u BiH izvezeno roba veće vrijednosti nego u Sloveniju. Od većih tržišta, pak, nastavlja padati izvoz u Srbiju (-20%), te u Mađarsku (16%).

Elektrika ispred hrane
U veljači je poboljšan izvozni rezultat poljoprivrede koja inače bilježi pad od početka prošle godine, dok je glavna izvozna djelatnost, prerađivačka industrija, u prva dva mjeseca ostvarila povećanje od 7,6%.

Lošijim startom u izvozu izdvajaju se energetske djelatnosti, posebno izvoz struje i plina čiji je rezultat u prva dva mjeseca prepolovljen, te izvoz sirove nafte, dok primjerice izvoz rafiniranih naftnih proizvoda bilježi bolji rezultat.

Značajan pad (30%) obilježava proizvodnju namještaja, koja već duže vrijeme slabi, dok se rastom izdvaja posebno proizvodnja električne opreme (+17%). Ona je s ostvarenim plasmanom od 342 milijuna eura u prva dva mjeseca, pojedinačno gledajući, najveći izvoznik među industrijalcima, ispred prehrambene proizvodnje.