Negativan trend u robnoj razmjeni Hrvatske koji traje već nekoliko mjeseci s kolovozom se još više pojačao. Prvi put je nakon pandemije izvoz zabilježio negativan predznak u kumulativnom razdoblju, jer dok je za prvih sedam mjeseci još uvijek bio u ‘pozitivi’, od 0,2%, s padom u kolovozu, kako pokazuju preliminarni podaci Državnog zavoda za statistiku, izvoz je u prvih osam mjeseci oslabio za 1,5% u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

U osam je mjeseci ove godine vrijednost izvezene robe iznosila 14,96 milijardi eura. Uvoz je istodobno pao još i više, za gotovo 4%, a iznosio je 26,24 milijarde eura. Slabljenje izvoza primarno je na tržištu EU, dok na tzv. trećim zemljama hrvatsko gospodarstvo čak bilježi porast, za razliku od uvoza, koji raste iz EU, a slabi vrijednost iz ostatka svijeta.

Iz detaljnijeg prikaza strukture robne razmjene koji su od DZS-a dostupni tek za prvih sedam mjeseci, vidljivo je da tomu najviše pridonosi smirivanje cijena sirovina, prvenstveno nafte i plina, ali negativnih kretanja koja su sve izraženija na najvažnijim hrvatskim tržištima.

Koliko su plin i nafta imali utjecaja na rezultate, vidljivo je tako iz podataka da je izvoz u Mađarsku u odnosu na prošlu godinu, od siječnja do srpnja splasnuo za gotovo 23%, a pao je i uvoz za 17,5%.

Po prvi put nakon korone pao je i izvoz u Sloveniju, za 1,2%, a najveća promjena vidljiva je u podacima o uvozu iz SAD-a, od kuda je lani stigao najveći dio ukapljenog prirodnog plina na krčki LNG terminal.

Vrijednost uvoza više je nego prepolovljena (-55%). Pad pokazuju i podaci o vrijednosti koju su realizirali subjekti u “rudarstvu i vađenju”, koji je manji za gotovo trećinu u izvozu (517 milijuna eura) i gotovo 30% u uvozu (1,82 milijarde eura), a rafinirane nafte izvezeno je oko 35% manje (576 milijuna eura), dok je kod uvoza pad nešto manji, za 6,6% (1,53 milijarde eura.

Slabijem izvoznom rezultatu pridonijela je i poljoprivreda, uz pad od 11% (684 milijuna eura), dok je uvoz rastao preko 18% (729 milijuna). Prerađivačka industrija bilježi rast i pri izvozu i uvozu, od oko 5%, s tim da je vrijednost izvoza osjetno manja (11,3 milijarde eura) od uvoza (20 milijardi).

Negativan rezultat bilježe prerađivači u drvnoj industriji i proizvođači namještaja, papirna industrija, proizvodnja lijekova, proizvoda od gume i plastike te metala. U padu su i izvoznici u opskrbi vodom i strujom, plinom, te gospodarenjem otpada.

Analitičari HGK u svom osvrtu prvih podataka o vanjskotrgovinskim odnosima ističu kako je rezultate odredilo smirivanje cijena proizvođača na inozemnom tržištu, u prvih osam mjeseci 2,6% te više ne napuhuju vrijednost izvoza kao u prethodnom razdoblju.

Premija rizika za naftu raste zbog izgleda šireg požara u regiji, a uz to je Izrael jedna od zemalja na čiji plin računa Europska unija u budućnosti/REUTERS

Pad prodaje u Italiji
Zbog toga je po njihovoj procjeni i manja razlika između nominalne i realne godišnje promjene. Realni pad je, kako navode, tek neznatno dublji od nominalnog, odnosno -3 realno i 1,15% nominalno.

Od deset glavnih tržišta, izvoznici su u prvih sedam mjeseci samo u četiri zemlje imali veću nominalnu vrijednost izvoza, i to u Njemačku, Srbiju, Francusku i Poljsku. Njemačka je, zbog velikog pada prodaje hrvatskih proizvoda u Italiji (-5%), učvrstila svoju poziciju glavnog izvoznog tržišta, na koje je u sedam mjeseci izvezeno 1,67 milijardi eura, odnosno 2,6% više nego godinu ranije.

No, analitičari su suzdržani oko daljnjih rezultata, zbog sve izraženijeg pogoršanja poslovne klime i u Njemačkoj, kao i na ostalim glavnim tržištima, pa su i očekivanja za nastavak godine kako će se nastaviti pad narudžbi iz ključnih trgovinskih partnera.

Ono što dodatno ovih dana izaziva zabrinutost je i opasna situacija u Izraelu i njezino moguće daljnje širenje, te zatezanje i preslagivanje odnosa na Bliskom istoku, koje će se neminovno odraziti i na tržište energenata.

Pojedini analitičari ukazuju kako premija rizika za naftu raste zbog izgleda šireg požara koji bi se mogao proširiti na obližnje zemlje, velike proizvođače nafte, kao što su Iran i Saudijska Arabija, kao i da bi se zalihe nafte mogle ozbiljno smanjiti bude li u sukob uključen i Iran. Izrael je, s druge strane, i jedna od zemalja na čiji plin računa EU u svojoj politici traženja zamjene za ruski plin.

Pola izvoza Pliva
Rasplamsavanje sukoba Izraela i Hamasa, kad je o Hrvatskoj i robnoj razmjeni riječ, tek će se vidjeti u pokazateljima u robnoj razmjeni, no već u prvom dijelu godine bilježi se drastičan pad. Izvoz je u sedam mjeseci skliznuo za 73%, na 18,5 milijuna eura s lanjskih 69 milijuna, s tim da je ukupno gledajući prošla godina bila i rekordna što se izvoza u Izrael tiče. Vrijednost izvezene robe iznosila je 114 milijuna eura, a standardno najvažniji izvozni proizvod koji iz Hrvatske odlazi u Izrael, lijekove, zamijenilo je – naftno ulje.

Prema dostupnim podacima, izvezeno ga je u vrijednosti od 63 milijuna eura, dok je vrijednost lijekova istodobno bila oko 19,5 milijuna. Za ovu godinu podataka o izvozu te robe ili lijekova još nema, a ne čudi, budući da je hrvatski lider u farmaceutskoj proizvodnji Pliva u većinskom vlasništvu tamošnje Teve, prethodnih godina predstavljala više od polovice realiziranog izvoza iz Hrvatske u tu zemlju.

U DZS-ovim podacima zanimljivo je i da se pojavilo kao novo tržište Meksiko, u koje je u sedam mjeseci izvezeno preko 54 milijuna eura vrijednih roba. Lani je u istom razdoblju izvoz bio oko 6 milijuna eura, a ovogodišnji je rezultat višestruko iznad dosadašnjih godišnjih razina.

Glavni su izvozni proizvodi na to tržište do sada bili proizvodi od kože, strojevi za obradu gume i plastične mase te cement. Zanimljivo je i da izvoz u Rusiju i dalje ne jenjava, za razliku od uvoza. Izvezeno je u sedam mjeseci 124 milijuna eura, što je u odnosu na lani skok od 46%.