Promjene svjetske trgovačke karte postaju sve važnija tema među analitičarima, gospodarstvenicima i kreatorima politika, jer se dosadašnje rute dramatično mijenjaju.

Promjenama koje su u tijeku bavila se i nedavna konferencija Hrvatskih izvoznika, kojom se hrvatske proizvođače upozoravalo na nove odnose na globalnoj razini i uklapanje u njih.

I konferencija UNCTAD-a ukazala je na utjecaj geopolitičkih napetosti, rasta transportnih troškova i jačanja intervencionizma, koji je prepoznat i u brojkama za prvo tromjesečje. Razmjenu na globalnoj razini podižu snažnim rastom izvoza Kina i Indija, nešto manji rast ima SAD, dok europski izvoz stagnira.

U polariziranju glavnih tržišta i sve izraženijoj regionalizaciji, hrvatski izvoz zasad ipak nije u minusu. No, u kontekstu trendova u svjetskoj razmjeni roba, zanimljivo je da naš izvoz u EU slabi, a u zemlje izvan EU nastavlja rasti, i to snažno.

DZS, naime, bilježi da je u prvih pet mjeseci izvoz roba ukupno porastao za 0,8% u usporedbi s istim lanjskim razdobljem, pri čemu je u zemljama EU, gdje su i glavni kupci, ostvaren pad od 4,3%, dok ukupnu sliku popravljaju rezultati na ostalim tržištima, gdje je plasirano za 12,2% više nego u lanjskih prvih pet mjeseci.

Njemačka klizi
U apsolutnim brojkama, vrijednost ukupno izvezenih roba dosezala je 9,66 milijardi eura, od toga se na EU odnosilo 6,35 milijardi, a ostale zemlje 3,31 milijarde.

Što najviše pridonosi ovakvoj izvoznoj slici, iz ovih preliminarnih podataka još nije vidljivo, ali naznake se može napipati u nešto detaljnijim podacima koje je DZS objavio za prva četiri mjeseca. Na tržištu EU, gdje su i sve glavne izvozne destinacije hrvatskih proizvođača, slabi ili pada naš plasman.

Izvoz u Njemačku, u koju se i plasira najviše naših proizvoda, i dalje ima silazan trend, rast se spustio na 0,3 posto na godišnjoj razini (izvezeno 935 milijuna eura), ali se pesimizam i pad u sektorima s kojima hrvatske tvrtke na tom tržištu najviše surađuju još uvijek nije u cijelosti prelio na ostvarene rezultate.

Oporavak izvoza u Italiju, koji je započeo u siječnju, još traje, ali je intenzitet oslabio. Prodano je 1,1 posto više roba nego u prva četiri mjeseca 2023. No, u Sloveniju i Mađarsku pad izvoza koji se već dugo vuče, posebice u slučaju Mađarske, ne jenjava. Podbačaj prodaje u Mađarsku tako je 12,4 posto, u Sloveniju 4,4 posto.

Posustajanje na području EU hrvatski gospodarstvenici nadoknađuju prije svega u zemljama CEFTA-e, i to u Bosni i Hercegovini, koja se rastom od preko 26 posto u odnosu na lanjske brojke, uspela na poziciju trećeg najvažnijeg kupca hrvatskih proizvoda. U BiH je u prva četiri mjeseca izvezeno gotovo 891 milijun eura vrijednih roba. I u ostale zemlje ove zajednice izvoz ima pozitivan predznak, a izuzetak je jedino Srbija, u koju je realizirano 9% manje izvoza, oko 392 milijuna eura.

Ono što plijeni pozornost u izvoznoj statistici su, pak, brojke za udaljena tržišta. U SAD je, primjerice, izvoz skočio za 40 posto (264 milijuna eura), dok je u azijske zemlje plasirano oko 10 posto više, ukupno 181 milijun eura.

Za oko zapinje podatak o poslovima koji su porasli na tržištu Kine, na kojemu su se u posljednje vrijeme hrvatski poduzetnici rjeđe pojavljivali. Do kraja travnja ove godine plasirano je u Kinu gotovo 45 milijuna eura vrijednih roba, što je na godišnjoj razini rast od oko 80 posto.

Lani je, primjerice, na razini cijele godine u Kinu bilo plasirano 78 milijuna eura roba. Pokreće se i izvoz u Indiju, no još uvijek je riječ manjim iznosima (9 milijuna eura), dok slabi prodaja u Japanu. U prva četiri mjeseca izvezeno je gotovo 60 posto manje nego u isto lanjsko razdoblje, kada je izvoz bio prelazio 48 milijuna eura.

Slabi prodaja u Turskoj
Od ostalih tržišta na kojima je primjetan bolji rezultat izdvajaju se još i Egipat, Saudijska Arabija i Ujedinjeno Kraljevstvo, dok već neko vrijeme slabi prodaja u Turskoj. Iako statistika ne daje i pregled vrste proizvoda koje se na pojedina tržišta plasira, ukupno gledajući u prva četiri mjeseca pada izvoz rudarstva i vađenja, odnosno sirove nafte (2,6%), dok prerađivačka industrija zbirno bilježi rast od 2,8%.

Uvoz roba, pak, raste i dalje brže od izvoza, u prvih pet mjeseci vrijednost mu je dosegnula 17,3 milijarde eura i u odnosu na lani veći je za 3,4%. No, za razliku od izvoza, uvozna roba u Hrvatsku stiže sve intenzivnije iz EU (s rastom od 8% vrijednost mu je u četiri mjeseca iznosila 13,8 milijardi), dok je uvoz s ostalih tržišta pao za 11,6%. Rezultat ovakvih kretanja u vanjskoj trgovini jest i razočaravajući podatak da u ovoj godini pokrivenost uvoza izvozom i dalje ostala ‘kratka’, u prosjeku iznosi 55,8% i niti jedan mjesec još nije bila iznad 59%.