Pozitivni trendovi izvoza nastavili su se i u svibnju. Izraženo u kunama, vrijednost izvezene robe u svibnju ove godine dosegnula je 7,1 milijardu kuna, što je oko 460 milijuna ili 8,5 posto više nego lani. Iako je uvoz (i) u svibnju zabilježio sporiji rast od izvoza, 4,8 posto rasta na strani uvoza (na ukupno 11,7 milijardi) u apsolutnim iznosima znači povećanje za nešto više od pola milijarde kuna. Slična je slika i u kumulativnim usporedbama. U pet mjeseci kunska je vrijednost izvoza povećana 10,9, a uvoza 5,9 posto, no zbog razlike u osnovicama to je bilo dovoljno samo da se iznos petomjesečnog robnog deficita (nešto ispod 22 i pol milijarde kuna) ne poveća u odnosu na lani.

U vanjskotrgovinskoj razmjeni s Europskom unijom, na koju se odnosi više od dvije trećine našeg izvoza, međutim, i uz 14,6 posto rasta izvoza deficit je povećan. Uvoz iz Unije, naime, povećan je 9,8 posto, a rezultat svega je porast deficita s EU za oko milijardu kuna, na 21,6 milijardi. Ovogodišnja kretanja izvoza i uvoza sa Slovenijom na manjak su djelovala ublažavajuće. Nasuprot porastu izvoza od čak 23 posto, iz susjedne smo države u pet mjeseci uvezli robe za samo 4 posto više. Iako je time deficit s njom smanjen, još uvijek nam slovenske tvrtke prodaju 40 posto više nego mi njima.

Visokim stopa rasta izvoza u Uniju ističe se još nekoliko zemalja srednje i istočne Europe (u Bugarsku 69 posto, Rumunjsku 50 posto, Slovačku 19 posto), dok je u Dansku udvostručen, a u Veliku Britaniju i Cipar više od toga.

Međutim, u Italiju, pojedinačno najveće tržište naših tvrtki, izvoz je blago pao, a kako je uvoz povećan 6%, deficit u razmjeni s Italijom produbio se za pola milijarde kuna, na oko 3,3 milijarde.