Slika robne razmjene u 2021. još nije kompletirana, ali već sad prilično je izvjesno da će stope rasta biti visoke – kod robnog izvoza za više od četvrtine, a kod uvoza izgledna je nešto niža stopa rasta.

Prema preliminarnim podacima Državnog zavoda za statistiku, u prvih 11 mjeseci izvezeno je robe za više od 129 milijardi kuna ili 26,6 posto više nego godinu prije. Istodobno, uvoz je premašio 193 milijarde, što je godišnji porast za više od 23 posto.

Globalni utjecaj
Ipak, valja primijetiti da su visoke stope rasta financijskog iskaza vanjskotrgovinske razmjene u dobrom dijelu godine (od ožujka) bile pod znatnim utjecajem kretanja globalnih cijena. O tome ponešto govori i podatak da je ukupna, kao i prerađivačka industrija (koja nosi više od 80 posto ukupnog izvoza) do kraja studenoga 2021. zabilježila rast obujma proizvodnje od 6,7 posto.

Utjecaj cijena lani je bio naročito izražen kod nafte i naftnih derivata. I u izvozu i uvozu u djelatnosti proizvodnje naftnih derivata bilježi se porast veći od 50 posto (55 posto izvoz, a 53 posto uvoz). Istodobno npr. obujam proizvodnje u toj grani prerađivačke industrije u prvih 11 mjeseci pao je u odnosu na godinu prije za pet posto.

Promatra li se ukupna vrijednost izvoza i uvoza, najveći iznosi odnose se upravo na naftu i naftne derivate. Prema DZS-u, u prvih 10 mjeseci izvezeno ih je za 10 milijardi kuna, a uvezeno za 12,9 milijardi.

Snažan rast vanjskotrgovinskih tokova kod nafte i naftnih derivata, koji je pod nemalim utjecajem robnih tokova na relaciji Ina-Mol, učvrstio je Mađarsku na petom mjestu liste najvećih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske u iznosu, odnosno na četvrtome mjestu kad je riječ o uvozu. U tom pogledu Mađarska je Austriju pretekla već prije dvije-tri godine.

Kad je riječ o izvozu, na drugom su mjestu po vrijednosti izvezene robe domaćih izvoznika električni strojevi, aparati i uređaji, s vrijednošću od 8,6 milijardi, a među tri najjača izvozna oslonca i prošle su godine bili medicinski i farmaceutski proizvodi, kojih je izvezeno za 6,4 milijarde kuna.

Pritom valja primijetiti da je izvoz osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka prošle godine (do kraja listopada) porastao skromnih dva posto. Ipak, medicinski i farmaceutski proizvodi jedno su od važnih uporišta snažnog porasta izvoza u SAD, koji je u prvih deset mjeseci prošle godine povećan za visokih 38 posto.

Udio SAD-a u ukupnom hrvatskom izvozu time je dosegnuo 3,4 posto, a na tom tržištu naši izvoznici najviše plasiraju upravo lijekove i medicinske proizvode.

Veća pokrivenost
Prema preliminarnim podacima DZS-a zaključno sa studenim, prošlogodišnja je dinamika rasta izvoza i uvoza rezultirala nešto većom pokrivenošću uvoza izvozom. Dok je pretprošle godine izvoz pokrivao manje od 65 posto uvoza, lani je premašio dvije trećine (66,7%).

Zbog znatno veće vrijednosti uvoza nešto jači tempo rasta izvoza samo je ublažio produbljavanje negativnog vanjskotrgovinskog salda. Tako je deficit u robnoj razmjeni inozemstvom s krajem studenoga dosegnuo 66,4 milijarde, što je 9,2 milijarde kuna više nego u usporedivom razdoblju godinu prije.

Budući da je izvoz u zemlje članice EU-a rastao po nešto većoj stopi od ukupnoga, s ostvarenih 89 milijardi izvoza udio EU u ukupnom izvozu Hrvatske dodatno se povećao – na čak 68,8 posto.

Istodobno, stopa rasta na strani uvoza iz EU prošle je godine bila niža od one iz ostatka Europe i svijeta; iz EU smo uvezli robe za 148 milijardi ili 18 posto više nego godinu prije, a uvoz iz nečlanica EU povećan je za 40 posto, na više od 45 milijardi.

Među važnijim vanjskotrgovinskim partnerima prošle je godine, primjerice, snažno povećan uvoz iz Bosne i Hercegovine. Porastom za 44 posto, uvoz iz te susjedne države dosegnuo je gotovo šest milijardi kuna, s tim da najveći udio u tome ima uvoz električne energije.

Iako je izvoz u BiH do kraja listopada povećan umjerenije (23,8 posto), u apsolutnim iznosima to je povećanje bilo i veće nego kod uvoza jer je BiH tržište s kojim Hrvatska bilježi zapravo najznačajniji suficit.