Ivica Todorić oglasio se na blogu opširnim priopćenjem kojeg prenosimo u cijelosti:
"Donošenjem Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku (tzv. Lex Agrokor), Republika Hrvatska je prestala biti pravna država. Njime ne samo da su povrijeđena neka od temeljnih ustavnih i konvencijskih prava, kao što su pravo na jednakost i nepovredivost vlasništva te poduzetničke i tržišne slobode, već je i poslužio za nesmiljeni politički progon mene i moje obitelji. Nakaradni, montirani kazneni postupak samo je krajnji rezultat onoga što se pripremalo mjesecima ranije, a u što su bili uključeni i najviši državni dužnosnici. Korištenjem povlaštenih informacija te kreiranjem, pisanjem i prilagođavanjem svojim potrebama odredbi budućeg zakona te njegovom provedbom, uspjeli su pribaviti enormnu imovinsku korist za sebe i svoje poslovne partnere, a na štetu vlasnika društva Agrokor, njegovih radnika i, u konačnici, cjelokupnog gospodarstva Republike Hrvatske.
Stoga ću na ovom mjestu ukazati na cjelokupni koruptivni sustav, u nadi da će nadležna državna tijela uzeti u razmatranje izneseno i početi djelovati u smjeru procesuiranja odgovornih.
Izvorište cjelokupnog zločinačkog udruženja čine ljudi povezani oko Creditanstalt Investment Bank (CAIB). Radi se o investicijskoj banci koja je u kasnim 90-im i ranim 2000-im bila vrlo aktivna u brojnim transakcijama na području Republike Hrvatske i susjednih zemalja.
Od ljudi iz CAIB-a koji su radili u Agrokoru prije donošenja Lex Agrokora bio je samo Ivan Crnjac, koji je 2016. u svoj odjel zaposlio Vladu Bošnjaka, također bivšeg zaposlenika CAIB-a. Nakon izglasavanja Lex Agrokora i postavljanja Ante Ramljaka za izvanrednog povjerenika, koji je također radio u CAIB-u, u Agrokor, na ovaj ili onaj način, dolaze i drugi ljudi povezani s CAIB-om: Branimir Bricelj, Irena Weber, Daniel Nevidal, Draga Cukjati. Štoviše, za jednog od savjetnika imenovan je bivši glavni direktor CAIB-a Beč, Wilhelm Hemetsberger.
Upravo je Wilhelm Hemetsberger neformalni vođa i glavni kreator plana zločinačkog preuzimanja Agrokora. Isti dovodi skupinu fondova, financijskih institucija, financijskih savjetnika i drugih iz inozemstva, koji će zajednički analizirati poslovanje Agrokora i raditi na provedbi „operacije Agrokor“. Osim već spomenutog Wilhelma Hemetsbergera, u ovoj „inozemnoj skupini“ najaktivniji suradnici su Thomas Wagner iz Knighthead fonda, Alastair Beveridge iz Alix Partners, Klaus Requat itd.
Saveznici ove „inozemne skupine“ u Republici Hrvatskoj su različiti financijski savjetnici, odvjetnička društva i sl. Primjerice, u ovoj „domaćoj skupini“ nalaze se društva Altera savjetovanje (Marko Delić i Branimir Bricelj), Texo Management (Ante Ramljak i Tomislav Matić), Intercapital (Daniel Nevidal), odvjetnička društva Šavorić i partneri te Bogdanović, Dolički i partneri, trgovačko društvo Kraš i drugi.
Navedena „inozemna i domaća skupina“ imala je svoje ljude i unutar Agrokora, koji su ih ne samo opskrbljivali s potrebnim informacijama, već i svojim djelovanjem utjecali na poziciju Agrokora. To su bili, prije svih, Vladimir Bošnjak i Luka Cvitan…
Svi prethodno opisani tijekom 2016. intenziviraju svoj rad na ostvarenju zločinačkog plana preuzimanja Agrokora te kontaktiraju Agrokorove investitore i šire dezinformacije, a što rezultira rastom nepovjerenja i negativnom percepcijom na tržištu samog društva Agrokor, ali i mene osobno.
Međutim, da bi uspjeli u svom planu, nužno je bilo uključiti i – politiku.
U tom trenutku u vlasti participira i stranka MOST, kojoj je rušenje Agrokora jedna od središnjih točaka političkog programa. Čelnik MOST-a, Božo Petrov, zajedno sa svojim stranačkim suradnicima i nekim istaknutim članovima HDZ-a, prije svih prvom potpredsjednicom Vlade Martinom Dalić, koja u sve to uvlači i tadašnjeg savjetnika premijera Plenkovića, Davora Božinovića, potom i samog premijera Plenkovića, kreću u koordiniranu akciju rušenja Agrokora i mene osobno.
Koordinirana akcija pretpostavlja izradu plana i donošenje odluke da se putem zakona nacionalizira Agrokor. Paralelno s procesom pisanja Lex Agrokora, koje se povjerava članovima ranije opisanih inozemnih i domaćih skupina, Vlada RH, ciljanim širenjem dezinformacija i glasina, te kroz izravnu političku intervenciju, kritično destabilizira Agrokor na početku 2017. godine.
Kako je moguće da u uređenoj i pravnoj državi, članici EU, timovi ljudi koji su se udružili kako bi preuzeli konkretno trgovačko društvo (u ovom slučaju Agrokor), dobiju mandat za pisanje zakonaisključivo namijenjenog tom trgovačkog društvu? Dakle, da budem do kraja jasan, kako je moguće da zakon u kojem se propisuju prava i obveza izvanrednog povjerenika, kreira upravo taj budući izvanredni povjerenik, zajedno sa svojim suradnicima, pravnim stručnjacima? Lex Agrokor pisali su Tomislav Matić i Ante Ramljak, kao konzultanti minornog konzultantskog društva Texo Management, u suradnji s Odvjetničkim društvom Šavorić i partneri i drugima. Nije li logično da je u tom slučaju jedini mogući ishod upravo ovakav zakon, koji Anti Ramljaku daje gotovo neograničene ovlasti u vođenju procesom restrukturiranja? Naravno da jest, ali pogrešno bi bilo misliti da je sve plod puke slučajnosti. Ovlasti izvanrednog povjerenika namjerno su dizajnirane kao neograničene, uz gotovo nikakvu odgovornost prema vjerovnicima, isključivo s ciljem olakšanog poduzimanja kriminalnih radnji.
Nakon što su ranije opisani timovi ljudi izradili tekst budućeg Lex Agrokora, isti je prihvaćen od strane Vlade RH i, po hitnom postupku, bez provođenja ikakve javne rasprave, poslan u saborsku proceduru i izglasan. Konačno, nakon izglasavanja, za izvanrednog povjerenika imenovan je Ante Ramljak. Time je jedan uspješan sistem Agrokora stavljen pod lošu upravu, a bilance grupe i financije stavljene su pod nadležnost samoživih i sebičnih fondova s ograničenim rizikom, što za posljedicu ima izgubljenu ogromnu vrijednost Agrokora.
Kao rezultat gore opisanih ovlasti, dizajniranih isključivo za Antu Ramljaka, isti nakon donošenja Lex Agrokora angažira isključivo društva i pojedince koji su se prethodno udružili za preuzimanje Agrokora i koji su sudjelovali u izradi zakona.
Izvanredni povjerenik u kratkom vremenu uspijeva realizirati zacrtane planove interesnih skupina, pa tako ugovara roll-up kredit kojim je Knighthead fondu omogućeno ostvarenje enormnog profita u rekordno kratkom vremenu. Kako se to uopće moglo dogoditi? Bez pomoći politike, nikako.
Još prije nego što će Lex Agrokor biti izglasan, ali očito imajući povlaštenu informaciju da će do toga sigurno doći, Knighthead kupuje 49% Agrokorovih obveznica u nominalnoj vrijednosti od oko 490 mil. eura, a koje plaćaju otprilike 150 mil. eura. Odvjetnici angažirani na navedenoj transakciji bili su društvo Hogan Lovells te njihov lokalni partner Tin Dolički. Nakon izglasavanja Lex Agrokora, a zatim i zaključenja roll-up kredita, Knighthead u samo nekoliko tjedana zarađuje desetke milijuna eura. Budući da se pitanje roll-up kredita obrađuje u kaznenoj prijavi koju sam 27.10.2017. podnio DORH-u, na ovom mjestu se neću dalje baviti ovim eklatantnim kršenjem zakona u cilju pogodovanja određenim interesnim skupinama.
Osim navedenoga, izvanredni povjerenik Ante Ramljak je za pružanje savjetničkih usluga angažirao društvo Texo Management, u kojem je radio prije dolaska u Agrokor.
Bez obzira na to je li navedeno društvo uopće kompetentno pružati navedene usluge, kao i bez obzira na činjenicu što je Texo Management izabran kao podizvođač Alix Partnersa, samo angažiranje društva u kojem je Ante Ramljak donedavno bio zaposlen i u kojem još uvijek djeluje njegov dojučerašnji partner Tomislav Matić, predstavlja jasan sukob interesa, nezamisliv za razvijene demokracije. Ante Ramljak je Vladin povjerenik, zastupa interese Vlade te je izabran bez ikakvog natječaja. U tom smislu on je faktično državni dužnosnik i na njega bi se morali primjenjivati postulati propisani Zakonom o sprječavanju sukoba interesa.
Stoga, slijedom svega do sada navedenoga, nedvojbeno se nameće zaključak kako novac svakodnevno odlazi iz Agrokora i Republike Hrvatske, a pitanje je samo koliko će ga točno otići."
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.***ma da, sad su stranci krivi…nema šanse da bi krivi bili protunarodni, protuhrvatski i projugoslovenski političari(veća mafija i od mafije) koji su im sve to prodali debelo ispod cijene uz debelu proviziju, pogotovo banke i koji već maštaju da im prodaju i hidrocentrale i šume i da svima nama otmu nekretnine uz protuustavni porez na glavnicu…naravno u inspekcijskim službama isto tako rade stranci pa žmire i dozvoljavaju uvoz otpada iz EU, svega onog što se više nesmije prodavat u Njemačkoj(izvorištu svog levičarskog naci zla u eu) pa se onda trpa na police njihovih trgovina u Hrvatskoj… ti misliš da narod ako šuti da je g.lup i ne kuži kako ga g.uzi oko 20 000 pripadnika nekadašnje udbe, kosa i jugoelite koji su se sad razmilili duž cijele sudbene i izvršne vlasti…u Hrvatskoj ne postoji nikakav kapitalizam, nego dogovorna ekonomija stotinjak najjačih iz Vlade u sjeni, uostalom isto tak je bilo u jugi zato je i propala… kod nas ne postoji demokracija jer ovdje ta manjina siluje ogromnu većinu i ne poštuje aspolutno nikakvu volju većine… Hrvatska je jednostranačka država u kojoj su stranke ko nekad u jugi frakcije unutar partije…da bi mogli vladati pretvorili su nam državu u vazalni odnos sa EU, samo da ih EU ne dira, zato ni ne štite hrvatsku granicu niti teritorij naprimjer u Savudrijskoj vali dok s druge strane pišu natječaj da kad HEP ide iskapčat struju onda će ih pratiti naoružani zaštitari, znači na narod oštro oružjem, a stranac nek otima teritorij koliko hoće… nema vrijedne stvari koje niste faktički poklonili strancima, pa čak i zlatne rezerve, samo da napakostite narodu…žalosno je da ne vidite da ste toliko iziritirali narod, doveli ga do ludila, da jedva čeka rat, da si napravi državu kakvu želi…nećete ni vi imati zaštitu iz EU dovijeka
Rođo,
devedeset posto Hrvata će osuditi Todorića i Agrokor, iako je Todorić od početka svoje karijere do danas plaćajući poreze napunio jedan godišnji hrvatski proračun. Ili dobar njegov dio… A da smo imali stotinu Todorića, ili stotinu Agrokora, mi bismo danas bili Švicarska!
Kad se, 1990., stvarala hrvatska država, mišljenja su bila da će biti bolja (od Jugoslavije, odnosno od nekadašnje SRH u SFRJ – op. a.).
Žao mi je što nismo sačuvali državu. Međutim, bez države kao majke – ne kao maćehe, što se vidjelo sada i na Agrokoru – nema ni ozbiljnih hrvatskih tvrtki. A, po meni, bez ozbiljnih kapitalista nema ni kapitalističke države! Danas je kod nas sve što vrijedi u rukama stranaca – od bankarstva, telekomunikacija, obnovljivih izvora energije, naftnih kompanija…
Stranci kontroliraju sve što imalo vrijedi, pa je zasluga stranaca i za ovu situaciju koju sada imamo – iako je percepcija javnosti da su za sve krivi domaći kapitalisti, kojih, zapravo, više nema. To što ih je ostalo možemo izbrojiti na prste jedne ruke: Vlahušić, Tedeschi, Grbešić (u Splitu je imao Brodomerkur, u Osijeku ima Saponiju), Roglić, Tomo Mamić u Splitu… A bez domaćih kapitalista nema… Ma gledajte, ako je Hrvatska kapitalistička, onda bi i kapitalisti, po mom mišljenju, trebali biti hrvatski, kao nositelji uspjeha ili neuspjeha…
Agrokor, preko kojega se, koliko sam upoznat, izvozilo na tržište bivše Jugoslavije preko 40 posto poljoprivrednih proizvoda iz Hrvatske, država nije napravila ništa da mu pomogne. A, pitam se, gdje će se plasirati svi ti hrvatski proizvodi, kad Agrokor više ne bude vlasnik maloprodaje? Na policama stranih trgovačkih lanaca, koji su u Hrvatskoj, možda je samo 10 posto hrvatskih proizvoda..
***jako podlo izvratanje od jednog političara… to kaj se 40% poljoprivrednih proizvoda izvozilo na tržišta bivše juge jer je Agrokor svu proizvodnju preselio tamo pa mu je trebala sirovina, to ne spominješ? pa nije lex Agrokor napisan da spasi Hrvatsku, ovdje su samo Konzum i Jamnica, lex je napisan da spasi ekonomiju Srbije i BiH, tamo su sve firme…lex je pisan za njih, nama nebi bilo gotovo ništa, to ti je i Bakić na svom blogu napisao, svira se tvojim udbasima i kosovcima koji drmaju ex yugom za Hrvatsku zato i ti izvrčeš činjenice
Agrokor, preko kojega se, koliko sam upoznat, izvozilo na tržište bivše Jugoslavije preko 40 posto poljoprivrednih proizvoda iz Hrvatske, država nije napravila ništa da mu pomogne. A, pitam se, gdje će se plasirati svi ti hrvatski proizvodi, kad Agrokor više ne bude vlasnik maloprodaje? Na policama stranih trgovačkih lanaca, koji su u Hrvatskoj, možda je samo 10 posto hrvatskih proizvoda..
Uključite se u raspravu