Tvrtke Cuspis i Insa Investment Software najizgledniji su izvođači sustava sljedivosti hrane za koji je Ministarstvo poljoprivrede raspisalo natječaj još u ožujku. Odluke o odabiru tvrtki koje će razvijati sustav, čiju je vrijednost Ministarstvo procijenilo na 1,1 milijun eura, donesene su početkom srpnja, no hoće li ove dvije tvrtke na njemu raditi još uvijek nije sigurno. Kako odgovaraju iz Ministarstva poljoprivrede, u tijeku je žalbeni postupak te se ugovori ne mogu sklopiti dok on ne završi. U njemu se pak izabrane tvrtke optužuju za nesposobnost i potencijalno lažiranje dokumenata.

A radi se o natječaju kojim Ministarstvo želi ojačati prepoznatljivost i povećati dodanu vrijednost poljoprivrednih proizvoda. Kada sustav bude uspostavljen, a što bi trebalo biti do jeseni 2024., građanima će putem QR koda istaknutog na poljoprivrednom proizvodu biti dostupni podaci o putu proizvoda od farme i polja do prodajnog mjesta te informacije o proizvodu iz kojih će, primjerice, vidjeti radi li se o ekološkom proizvodu, nosi li proizvod neku od oznaka kvalitete i što znače takve oznake, objašnjavaju iz Ministarstva poljoprivrede. Poljoprivrednicima će, s druge strane, kažu, sustav omogućiti dodanu vrijednost i prepoznatljivost.

Bit će zanimljivo pratiti hoće li poljoprivrednici iskoristiti te benefite jer će sudjelovanje u sustavu sljedivosti biti dobrovoljno. Svima bi nama ovo trebalo biti iznimno važno jer unatoč brojnim regulativama porijeklo i put proizvoda, posebno hrane, često nije poznat. Voće i povrće iz supermarketa, da ne govorimo o onome s tržnica, često nema baš nikakvu deklaraciju. I to unatoč činjenici da živimo u digitalnoj eri, ali koja, eto, sporo prodire u poljoprivredu.

Iz Ministarstva uvjeravaju da bi upravo sustav sljedivosti hrane trebao pridonijeti digitalizaciji te olakšati poslovanje poljoprivrednicima. “Poljoprivrednici ne samo da neće imati dodatnih zahtjeva za dostavljanjem podatka, već će im se olakšati i dostavljanje podataka koje trenutno vode u papirnatom obliku”, kažu iz Ministarstva.

A izgradnju novog sustava Ministarstvo je odlučilo podijeliti na čak 10 grupa (primjerice, uspostava blockchaina, odnosno mreže lanca blokova, uspostava registra peradi, kopitara… povezivanje podataka o mesu goveda i ovaca u sustav sljedivosti, oznaka kvalitete, digitalna svjedodžba…) i za svaku su se grupu dostavljale posebne ponude.

Najskupljom je, s iznosom od 678 tisuća eura bez PDV-a, bila procijenjena upravo uspostava mreže lanaca blokova. Ovaj dio sustava pak, ako se žalbeni postupak završi bez komplikacija, trebala bi razvijati tvrtka Cuspis iz Zagreba, a koja je dala mnogo manju ponudu od procijenjene vrijednosti. Cuspis je tako sustav ponudio izraditi za 168 820 eura bez PDV-a, što je čak četiri puta niže od procijenjene vrijednosti.

Ista će kompanija raditi i na uspostavi digitalne svjedodžbe o zdravstvenom stanju za što je procijenjena vrijednost bila 94 tisuće eura, a Cuspis ju je ponudio napraviti za 27.376 tisuća eura. Dakle, za tri puta manju cijenu od procijenjene. Cuspis je zagrebačka IT kompanija na čijem je čelu Vinko Kojundžić, poduzetnik koji je javnosti postao poznat u jeku koronakrize zbog posla na izradi platforme Cijepi se.

Razvoj u Osijeku

U žižu javnosti ponovno je dospio kada se uspostavilo da je Cuspis dao najpovoljniju ponudu na natječaju za izradu platforme za prijavu korupcije, a koji je raspisalo Ministarstvo pravosuđa. Osim s ministarstvima pravosuđa i zdravstva Cuspis bi sada, temeljem kriterija najniže cijene, mogao raditi i s Ministarstvom poljoprivrede.

Ostale grupe natječaja, njih ukupno osam, trebala bi raditi tvrtka Insa Investment Software čije je sjedište u Švicarskoj, a razvoj u Hrvatskoj, točnije Osijeku. I njihove su ponude niže od procijenjene vrijednosti. Konkretno, za poslove koje je Ministarstvo procijenilo na 49.400 eura Insa je dala ponudu od 22.400 eura.

Međusobne optužbe tvrtki koje su odabrane kao ‘izvođači’ sustava sljedivosti hrane trenutačno provjerava DKOM/Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL

Bernardin Katić, direktor Insa Investment Softwara, objašnjava da su dali niže ponude jer su kompanija koja je specijalizirana za blockchain te imaju gotove slične projekte unutar tvrtke koje relativno jednostavno mogu implementirati u projekt Ministarstva poljoprivrede.

Projektni zadatak uspostave sustava sljedivost hrane ocjenjuje kao srednje zahtjevan. Najteži dio projekta je, ističe, uspostava blockchaina, no za taj je zadatak Ministarstvo odabralo tvrtku Cuspis. Katić ističe da su se na tu odluku žalili te da čekaju odgovor Državne komisije za kontrolu postupka javne nabave (DKOM).

Žalili su se, objašnjava, jer su zaključili da je Cuspis nepravedno dobio natječaj. “Cuspis ne zadovoljava osnovni uvjet ove grupe natječaja. Taj uvjet, naime, nalaže da tvrtka koje će uspostaviti blockchain mora imati odrađene projekte u tom području u vrijednosti od minimalno 600 tisuća eura. Tvrtka Cuspis ima jedan jedini odrađeni projekt vrijedan 30 tisuća eura”, ističe direktor tvrtke kojem je ovo prvi natječaj u Hrvatskoj na koji su se javili.

Vinko Kojundžić, osnivač tvrtke Cuspis, negira optužbe te tvrdi da ispunjavaju sve tražene uvjete. To je, ističe, i vidljivo iz dokumentacije. “Sve je dokumentirano i mala je vjerojatnost da će žalba Insa Investment Softwara uspjeti”, kaže Kojundžić.

Što se iskustva u blockchainu tiče uvjerava da imaju iskustva, a kao dokaz navodi sudjelovanje u projektu SmartAgriHubs u sklopu kojega su s partnerima razvijali sustav sljedivosti hrane koristeći blockchain tehnologiju.

‘Fabricirani ugovori’

Ali osim Inse, žalio se i Cuspis – na odabir Inse. Smatraju “da financijski izvještaji tvrtke na koju se Insa Investment Software AG referira kao na svoju referencu, pokazuju minimalno poslovanje s negativnim rezultatom. Smatramo da isti ugovori nisu izvršeni te su fabricirani samo za potrebe ovoga nadmetanja”.

Međusobne optužbe tvrtki koje su odabrane kao “izvođači” sustava sljedivosti hrane trenutačno provjerava DKOM. Odluka bi uskoro trebala biti donesena.