Makroekonomska slika i fiskalni pokazatelji osjetno su se popravili, ali fundamentalno se u hrvatskoj ekonomiji malo toga unazad godinu dana promijenilo.

Tako bi se najsažetije mogle opisati ocjene koje je Europska komisija iznijela u najnovijem izvješću o Hrvatskoj, u sklopu zimskog paketa europskog semestra s godišnjom analizom ekonomskog i socijalnog stanja te makroekonomskih neravnoteža u državama članicama. Hrvatska će tako na proljeće gotovo sigurno izaći iz Procedure prekomjernog deficita (EDP), ali u pogledu makroekonomskih neravnoteža i dalje ostaje u krugu šest zemalja s prekomjernim neravnotežama.  U tom smislu pozitivan iskorak napravljen je ponajprije kod pokazatelja izvoza, odnosno njegova rasta u odnosu na globalno tržište. Kako se ističe u izvješću, slabosti su u prvom redu povezane s visokim razinama javnog, privatnog i vanjskog duga, što je naročito važno u kontekstu niskog potencijala rasta.  

Dok su makroekonomska poboljšanja u dobroj mjeri rezultat povoljnog vanjskog okruženja (niske kamate, cijene energije, turizam), slabim pomacima na mikroekonomskoj razini svakako su pridonijeli dvoji parlamentarni izbori u manje od godinu dana. Od ključnih strukturnih reformi koje je Komisija iznijela kao preporuke, a Vlada Tihomira Oreškovića najavila kroz Nacionalni program reformi iz travnja prošle godine, provedeno je malo toga.  Tako se ocjene Komisije o provedbi preporuka uglavnom vrte između "određenog" i "ograničenog" napretka, a uz nekoliko velikih reformskih blokova – od mirovinskog i sustava socijalnih naknada do mjera vezanih uz politiku plaća i usklađivanje okvira njihova određivanja u javnoj upravi i službama – konstatira se da nije bilo napretka.

Prošla vlada u većem dijelu svoga niti polugodišnjeg mandata bila je nestabilna i slabo operativna u stalnim koalicijskim natezanjima. Ova to očito nije pa će i pojedinačna odgovornost ministara za manjak inicijative u nuđenju reformskih rješenja sa svakim mjesecom njihova izostanka biti veća. Tu vrstu (pro)aktivnosti od većine se ministara zapravo tek očekuje jer mimo porezne i reforme u sustavu javne nabave zasad nema mnogo reformskih inicijativa. A one su za srednjoročne perspektive rasta ključne. Jer, i u najnovijem izvješću EK se kao ključne slabosti hrvatske ekonomije apostrofiraju niska produktivnost (u odnosu na druge tranzicijske zemlje) i s tim povezane niske potencijalne stope rasta BDP-a u srednjem roku.

"Skromni izgledi za rast i dalje su ključan izazov za gospodarstvo. Dugotrajno spori rast produktivnosti i niska i opadajuća iskorištenost ljudskog kapitala smanjuju dugoročne izglede gospodarstva za rast. Procijenjena stopa potencijalnog rasta za Hrvatsku trenutačno iznosi jedan posto i niža je nego za ostala rastuća gospodarstva", ističe se u izvješću. To je ujedno i znatno manje od rasta hrvatskog BDP-a koji trenutno ostvarujemo – približno tri posto koliko je ostvareno lani i koliko se očekuje i ove godine. Povoljno okruženje utoliko je važnije iskoristiti za dizanje potencijalne stope, a to znači reforme s trajnim učincima na produktivnost i konkurentnost. Ministar financija Zdravko Marić slaže se s ocjenama Europske komisije o stagnaciji tj. započinjanju pa zastoju reformi.

Ističući prijevremene izbore kao bitnu okolnost, priznaje i kako sada nema opravdanja za odgađanja reformi. "Sada imamo političku stabilnost i gospodarski rast od preko tri posto koji mora biti poticaj za njihovu provedbu, ponajprije u području zdravstvenog i mirovinskog sustava te javne uprave", kaže. Dapače, on je za ubrzavanje tih mjera. Čak i u područjima u kojima je lani zabilježen kakav-takav napredak, najavljivane su se mjere razvodnile. Među takvim primjerima bio je i paket smanjenja parafiskalnih nameta.

Tako se u izvješću Komisije ističe da je Vlada u lanjskom srpnju bila donijela odluke o ukidanju 13 i smanjenju 11 parafiskalnih nameta, s procijenjenim efektom od oko 250 milijuna kuna, što je bilo za četvrtinu manje nego u nešto ranije prihvaćenom Nacionalnom programu reformi. Međutim, kako ističu analitičari EK, do danas ih je ukinuto pet i isto toliko ih je smanjeno, a efekt tih mjera je 130 milijuna, tj. upola manji nego što je bilo planirano. Ministar financija kazao je i kako izvješće naglasak stavlja na javne financije pa je logično i da su zamjerke u onim područjima koja su najveći proračunski potrošači – zdravstvo, mirovinski sustav i područje javne uprave.

Vlada Andreja Plenkovića, kaže, trenutno radi i na programu reformi za ovu godinu, a ostaje nadati se da će ovaj put ustrajati i na provedbi zacrtanog. Oporavak gospodarske aktivnosti koji se lani ubrzao važan je oslonac imao u potrošnji koja pak potaknuta poboljšanjima na tržištu rada, niskim cijenama energenata i reformom poreza na dohodak, ističu, među ostalim, analitičari EK. Usto, dodaju, napokon je zabilježen i oporavak ulaganja, djelomično zahvaljujući većoj apsorpciji sredstava iz fondova EU-a. "Ekonomski oporavak pridonosi smanjenju domaćeg i vanjskog duga, no ranjivosti su još prisutne. Dug privatnog sektora i dalje se smanjuje, a u 2016. počeo se smanjivati i udio duga opće države, ali rizici za održivost još nisu potpuno otklonjeni", upozorava se u izvješću.