Nemamo strategiju o Kini, koju vidimo kao na zemlju bicikala, iako godišnje proizvede 18 milijuna automobila samo za svoje tržište – napominje bivši predsjednik Stjepan Mesić.

Jedan je od autora knjige Kina na Balkanu, u izdanju Plejade. Autori su i potpredsjednica Geoekonomskog foruma politologinja Jasna Plevnik i profesorom na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Ljubo Jurčić. Knjiga je predstavljena u petak u Kineskom paviljonu Zagrebačkog velesajma.

Lošu hrvatsku politiku prema Kini Mesić oslikava podatkom da je jedva nagovorio premijera Ivu Sanadera da ruča s kineskim predsjednikom Hu Žintaom kada je ovaj 2009. posjetio Hrvatsku.

– Kina je u posljednjih 35 godina 20 puta povećala svoj brutodruštveni proizvod. Izučavati kineski uspjeh, koji je odraz bogate tradicije kineske civilizacije, može dati odgovor na pitanje u čemu je tajna našeg zaostajanja – smatra ekonomist akademik Zvonimir Baletić.

Drži i da jugoistočna Europa može imati koristi od tog razvoja, jer ona predstavlja jedan od koridora koji povezuju Kinu s Europom.

– Prikazujemo globalnu politiku Kine, koja je podređena ciljevima miroljubivog razvoja. Nju zanima regionalni pristup. Ona teži harmoničnom svjetskom porektu s više središta i ne slažemo se s onima koji vide opasnost u kineskom razvoju i predviđaju kinesko-američki sukob – kaže J. Plevnik.

Jurčić kaže da iza kineske politike i njezinog gospodarstva stoji tri tisuće milijardi dolara gotovine i napominje da ogromna Kina ostvaruje od 1970-ih godina prosječan gospodarski rast od deset posto.

– Takav sustav treba organizirati, a mi se još nismo, mada je Hrvatska po broju stanovnika poput jedne pekinške ulice – uspoređuje Jurčić.