Svaki građanin Hrvatske godšinje baci 71 kilogram hrane. S njom baca i novac, ali i energiju utrošenu za njezinu proizvodnju.

Najviše hrane baca se u kućanstvima. U Hrvatskoj čak oko 216.000 tona hrane na godinu.

Ali ne rade svi isto. “Malo bacam jer – štedim, mala je penzija tako da pokušavam svesti to na minimum”, kaže Riječanka Jelena, a njezina sugrađanka Tihana ističe: “Kupujem jako striktno i po planogramu tako da jako malo bacam.”

Akcijski plan

Građevinari kao pokusni kunići: Ministarstvo gospodarstva odabralo ih da budu primjer ostalima

I to je recept za uštedu jer iza svake bačene namirnice stoji proizvodnja koja ovisi o različitim oblicima energije.

“Gdje su kraći lanci opskrbe, tu su i manji troškovi energije definitivno, a pogotovo u distribuciji, ali i u nekakvom hlađenju, transportu u nekim skladištima…”, objasnio je proizvođač suhomesnatih proizvoda Dalibor Buretić reporterki Dnevnika Nove TV Katarini Jusić.

Trećina globalne energije otpada na proizvodnju prehrambenih namirnica, od kojih se pola baci. I tu nije kraj problema, upozorava Saša Čegar s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci: “Još uvijek sustavi gospodarenja otpadom i energetski sustavi nisu na adekvatan način razvijeni odnosno prilagođeni za korištenje otpada od hrane čime se gubi ogroman energetski potencijal u obliku biomase iz otpada od hrane, a samim time radimo prekomjerne pritiske na okoliš.”

U tom okolišu i sami živimo, a kako izgleda ključ održivog gospodarenja hranom kroz oblik obrnute piramide objasnila je Vedrana Jurčević Podobnik iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo (NZJZ) Primorsko-goranske županije (PGŽ).

plaža puna kupača

Neobičan prizor na poznatoj plaži: More je doslovno proključalo, podignuta crvena zastava

“Najveću količinu hrane trebali bismo upotrijebiti unutar rokova trajanja koji su propisani regulativom koja definira sigurnost hrane, zatim dolazi hrana koja je još uvijek ispravna, a zna se da se neće potrošiti i treba je dati potrebitima, nadalje hranu koristiti za životinjsku hranu ako je to u skladu sa svim propisima Europske unije (EU), koristiti hranu kao nekakav održiv energetski izvor dalje za obnovljive izvore energije i onda ustvari tek što je ostalo baciti”, istaknula je Jurčević Podobnik.

Naoko je to jednostavan proces koji puni novčanike i smanjuje klimatske promjene u cijelom svijetu.