Obveza ishođenja energetskih certifikata za sve nekretnine u kupoprodaji i najmu, koja kreće od 1. srpnja, uz obvezu certificiranje novoizgrađenih zgrada i objekata javne namjene koja je već na snazi, donijet će puno posla i pristojnu zaradu za tristotinjak tvrtki i nešto više od dvjesto pojedinaca s certifikatom Ministarstva graditeljstva za provedbu energetskih pregleda i izdavanje energentskih certifikata. Ujedno to će biti nova prilika mnogim građevinarima i projektnim uredima kojima je zbog krize u građevinskom sektoru pao promet.

Naime, sukladno Zakonu o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji, od 1. srpnja sve nekretnine koje će biti obuhvaćene kupoprodajnim transakcijama ili date u najam, moraju imati energetski certifikat. Zgrade javne namjene veće od 500 kvadrata certifikat moraju izraditi do kraja ove godine, i izložiti ga na vidljivom mjestu, a one s površinom većom od tisuću kvadrata certifikat bi već trebale imati. Kako se doznaje u Hrvatskoj udruzi energetskih certifikatora, do sad je certicificirano oko 6 tisuća objekata.

• Od srpnja svaka nekretnina mora imati energetski certifikat

Željka Hrs Borković, predsjednica HUEC-a, ističe da se pregledima i certificiranjem ozbiljno bavi najviše oko 150 ovlaštenih subjekata, koji će u jednoj godini podijeliti tržište vrijedno na desetke milijuna kuna.

"Posla ima za sve, s obzirom da se zna da se godišnje u Hrvatskoj napravi oko 45 tisuća transakcija nekretninama, u što ulazi i kupoprodaja i najam.Tome treba pridodati certificiranje u javnom sektoru, te objekata javne namjene, iako je statistika slaba računa se da je u tom dijelu ukupno oko 44 milijuna kvadrata", kaže Hrs Borković. Predsjednica HUEC-a napominje da još dobar dio objekata s javnom namjenom i površinom većom od 1000 kvadrata nije ispunio svoju zakonsku obvezu, zbog čega bi mogli platiti kaznu u iznosu od 10 tisuća do 150 tisuća kuna.

"Energetske certifikate već je trebala imati većina banaka, većih muzeja, šoping centri, te javne institucije. O tome smo obavijestili i Državni inspektorat, Ministarstvo graditeljstva, nadamo se da će država omogućiti dobru kontrolu provedbe zakona", kaže Hrs Borković.

Inače, najviša propisana cijena energetskog pregleda i certifikata za zgrade do 250 metara kvadratnih iznosi 4750 kuna, za veće zgrade 7400 kuna, a pregled i certifikat za stan može koštati najviše 2700 kuna. Energetski certifikat nove zgrade izdaje se temeljem podataka iz projektne dokumentacije, dok je za dobivanje certifikata postojeće zgrade potrebno provesti detaljan energetski pregled.

Osim što je zakonska obveza, napominje Hrs Borković, energetska certifikacija je jaki marketinški instrument koji omogućava kupcu nekretnine uvid u kvalitetu zgrade sa stajališta potrošnje energije i budućih troškova, te može značajno utjecati na cijenu nekretnine odnosno njenu tržišnu konkurentnost.