To da splitska gradska luka u turističkoj sezoni 2021. “puca po šavovima”, najljepša je vijest za tamošnje turističko gospodarstvo, no, za sam grad Split, njegove građane i cestovnu infrastrukturu takvo je stanje sve neizdržljivije.

U kritičnim ljetnim mjesecima Split je jednostavno u prometnom kolapsu i zato se rješenje vidi u izmještanju trajektne luke i time velikog dijela putničkog prometa iz samog centra, sa splitske rive.

Taj projekt Lučke uprave Split poduprla je i Vlada, proglasivši ga novim projektom od strateške važnosti za državu.

U više faza, rokova još nema

Rekonstrukcija i proširenje Sjeverne luke na lučkom području Vranjičko-solinskog bazena projekt je čija je vrijednost procijenjena na 334 milijuna kuna, a plan je proširenje operativne obale s ukupno sedam gatova za ro-ro brodove i alternativnim opcijama korištenja gatova.

Uz novu infrastrukturu u morskom dijelu, predviđena je i prilagodba postojeće obale i površine uz obalu. U samoj Vladinoj odluci o proglašenju toga projekta strateškim ne navode se detalji o financiranju i rokovima izvedbe projekta, no od voditelja Operativne skupine za ovaj projekt Josipa Bilavera, državnog tajnika u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, doznaje se da će se potrebni kapital najvećim dijelom osigurati iz europskih fondova.

Točnije, kroz Operativni program konkurentnosti i kohezije za novo financijsko razdoblje 2021.-2027., za koji se objava očekuje tek iduće godine. Do tada bi trebali biti pripremljeni svi potrebni dokumenti, a uvrštenjem na listu strateških projekata Lučkoj upravi Split omogućen je oslonac za brzo ishođenje potrebnih dozvola, od rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš, lokacijske i građevinske, te uporabne dozvole.

Planirani zahvat usklađen je već s prostornim planom Splitsko-dalmatinske županije, kao i planom uređenja i generalnim urbanističkim planom Grada Splita.

Sama gradnja novih gatova i ostale infrastrukture u Sjevernoj luci odvijat će se u nekoliko faza, kako bi se što prije omogućilo rasterećenje gradske luke, a procjena je da će nakon osiguranja uvjeta za start biti potrebne dvije do tri godine za realizaciju cijelog projekta.

Terminal za tankere?

Dok bi trajektni promet bio izmješten u Sjeverni dio luke, prijevoz putnika katamaranima ostao bi na postojećoj lokaciji. Splitskom lukom godišnje se proveze više od 200 tisuća kamiona i oko 800 tisuća automobila, te bi izmještanje trajektnoga prometa za otoke predstavljalo značajno rasterećenje za sam grad.

Međutim, najava ovog projekta za koji je lani provedena javna rasprava, pratila je lavina nezadovoljstva, posebice u Solinu i Vranjicu.

Tamošnje stanovnike muči povećanje opterećenja cestovnog prometa, posebice dijelom kojim će prolaziti kamioni, te buka, kao i povećanje emisija štetnih tvari zbog izgaranja brodskih goriva, a bojazan je izazvala i mogućnost pristajanja kruzera, no uvjeravanja su da će u Sjevernoj luci biti isključivo trajektni promet.

No, u obranu projekta i njegove sigurnosti ističe se upravo činjenicu da će projekt biti financiran sredstvima EU-fondova, za čije je odobrenje preduvjet ispunjavanje najviših standarda u zaštiti okoliša.

Skepsu i bojazan zbog mogućih ekoincidenata dodatno je podgrijala i planirana investicija privatne tvrtke Luka Split, koja na području Sjeverne luke priprema gradnju terminala za prihvat tankera i transport nafte željeznicom i kamionima u unutrašnjost. I taj projekt, vrijedan 175 milijuna kuna, kandidat je za status strateškoga državnog projekta, no još uvijek je u “čekaonici”.

Projekt Lučke uprave Split inače je 26. u nizu projekata kojima je hrvatska Vlada dala status strateških, a ukupna im je vrijednost 24,4 milijarde kuna.