Iako je pitanje stečaja, kako onog osobnog tako i pravnih subjekata, vrlo važan institut u funkcioniranju bilo kojeg tržišnog gospodarstva, u tranzicijskim zemljama poput Hrvatske, gdje gotovo i da nema tvrtke koja u nekom trenutku nije bila pod stečajem ili predstečajnom nagodbom, to je i važna društvena i politička kategorija.

Možda je i to razlog da se u samo nekoliko godina, od njegovog donošenja u sadašnjem obliku 2015., Stečajni zakon mijenja već treći put.

Značajnije izmjene 2022.

Ministarstvo pravosuđa i uprave u proceduru javne rasprave pustilo je Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona. Kako ističe predlagač, glavni povod za izmjene je činjenica da je Hrvatska 1. siječnja ušla u eurozonu, što znači da su sve dosadašnje kunske vrijednosti u Zakonu zastarjele te ih treba prilagoditi na euro i zaokružiti na razumne veličine. No, predlaže se i niz drugih većih ili manjih izmjena same dosadašnje regulative. Zanimljivo je da su se i resornom ministarstvu pri konverziji, a za razliku od gotovo svih ostalih javnih i privatnih subjekata, odlučili vrijednosti zaokružiti na manje iznose za čak i do 15-ak posto.

“Predmet izmjena i dopuna Zakona je usklađivanje normativnog okvira radi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Izmjene i dopuna obuhvaćaju rješenja kojima se, među ostalim, mijenja valuta i usklađuje iznos: predujma troškova predstečajnoga postupka, naknade za prijavu tražbine, najniži iznos temeljnog kapitala društva stečajnih upravitelja s ograničenom odgovornošću, predujma za namirenje troškova stečajnoga postupka, naknade za neovlašteno korištenje odnosno uporabu predmeta stečajne mase, početne cijene nekretnine na četvrtoj dražbi, novčanih kazni i sl.”, navode iz resornog ministarstva.

Tako će se dosadašnje vrijednosti naknada i kazne od 200 kuna pretvoriti u 25 eura (188 kuna), 5000 kuna u 660 eura (4972 kune) te 50.000 kuna u 6630 eura (49.955 kuna). Iznos od 200.000 kuna je zamijenjen s 25.000 eura (188.357 kuna). Iako se konverzija s količnikom 2 zaokružuje u slučajevima 200, 2000, 20.000 i 200.000 kuna na eurski količnik 25, u slučaju većeg iznosa od dva milijuna kuna je ipak konvertiran na 270.000 eura (2,03 milijuna kuna). Konkretno se radi o članku 127. koji propisuje imovinu male vrijednosti i samim tim skraćeni stečajni postupak.

Stečajni zakon je značajnije izmjene pretrpio prošle godine kada su na snagu 31. ožujka 2022. stupile izmjene kojim se domaće zakonodavstvo usklađuje s odredbama Direktive (EU) 2019/1023 Europskog parlamenta i vijeća od 20. lipnja 2019. o okvirima za preventivno restrukturiranje, otpustu duga i zabranama te o mjerama za povećanje učinkovitosti postupaka koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i otpust duga i o izmjeni Direktive o restrukturiranju i nesolventnosti. Neke od značajnih izmjena su da je sada za podnošenje prijedloga za otvaranje predstečajnog postupka ovlašten isključivo dužnik, a prethodna mogućnost suda da imenuje povjerenika je pretvorena u obvezu.

Sa 300 na 120 dana

Plan restrukturiranja ovlašten je podnijeti isključivo dužnik. Osim ovlasti za podnošenje, došlo je do izmjena i u sadržaju prijedloga plana restrukturiranja, roku za dostavu plana sudu i načinu glasanja o planu restrukturiranja.

Nakon prihvaćanja plana od vjerovnika, na sudu je konačna odluka hoće li plan potvrditi. Izmjenama su taksativno navedeni slučajeve u kojima je sud ovlašten uskratiti tu potvrdu. Umjesto dosadašnjih 300 dana, trajanje predstečajnog postupka je skraćeno na 120 dana, a samo iznimno se ono može produžiti za dodatnih 180 dana.