No, ispostavilo se da postoji nekoliko nezgodnih “kvaka” koje zaštite – poništavaju.

Ukratko: niti postoji univerzalni zaštićeni dio plaće jer se u nekim slučajevima ovršiti može i cijela, niti je od ovrhe zaštićena jedina nekretnina jer se i ona može ovršiti, čak i kad dug nije zaštićen hipotekom za dugovanja “režija” ako su pravni poslovi za njih ugovoreni prije 3. kolovoza 2017.

– Nakon sporne odluke Ustavnog suda ovrha cijele plaće moguća je ako je prije 17. lipnja 2008. dužnik dao za to pisanu suglasnost. Nasreću, izgleda da su vjerovnici odustali od stroge primjene zakona – komentira za Večernji list Goran Aleksić, saborski zastupnik Snage, te upozorava i na dodatni problem – neustavnost koja proizlazi iz vezanja ovrhe uz visinu primanja.

– Zadnjim izmjenama Ovršnog zakona ipak je ograničena ovrha primanja, ali samo za ispodprosječna primanja. Teoretski, kad bi primanje bilo jednu kunu veće od prosječnoga, vjerovnik bi imao pravo ovršiti cijelu plaću, postoji li spomenuta izjava. A kad bi se ograničenje primjenjivalo samo na ispodprosječna primanja, to je diskriminacija u odnosu na dužnike s iznadprosječnim primanjima što je svakako neustavno – tumači Aleksić.

Javni bilježnici žele e-ovrhe

Amandman oporbe kojim bi se ograničenje primjenjivalo i na iznadprosječne plaće Vlada je u četvrtak odbila. Prilično je nelogična poruka Ministarstva pravosuđa da do donošenja novog Ovršnog zakona postojeći više neće popravljati. Jer, u međuvremenu se stvara nova vojska vječno blokiranih, a u Ministarstvu tvrde da im treba barem godinu dana za prezentiranje prijedloga novog zakona. Budući da su i radnu skupinu formirali s dvomjesečnim zakašnjenjem, novi je zakon – na dugu štapu. Mario Strinavić, glavni tajnik Udruge Blokirani, otkriva da je 22. studenoga održan prvi sastanak radne skupine za donošenje novog Ovršnog zakona pod predsjedanjem ministra Bošnjakovića, a nazočila mu je predsjednica Blokiranih Miriam Kervatin.

– S obzirom na sastav radne skupine jasno je u kojem će se smjeru voditi rasprava i da se iza svega krije interes javnobilježničke i odvjetničke komore koja uz blagoslov Ministarstva želi zaštititi svoj dobro uhodani posao u koji nisu uložili ništa, a izvlače milijunsku dobit – kaže Strinavić.

Za Blokirane je neprihvatljiv prijedlog javnih bilježnika da se kroz njihov informacijski sustav vodi i sustav e-ovrha. Traže od Ministarstva da se kroz informatizaciju pravosuđa ovršni postupci vrate isključivo u nadležnost sudova. Skloni su slovenskom modelu koji predviđa zabranu ovrhe nad mjesečnim primanjima ovršenika koja su ispod iznosa bruto minimalne plaće za kalendarsku godinu – trenutačno bi to kod nas iznosilo 3276 kuna bruto, odnosno 2620 kuna neto plaće.