Nervoza zbog propasti Sberbanka na vrijeme je zaustavljena, no banke ‘pušu na hladno’ spremajući viškove likvidnosti.

Posljednjih dana intenzivno se analizira utjecaj kaosa u Ukrajini i mogući kanali prelijevanja na Hrvatsku, a HNB procjenjuje da sukob i sankcije (u ovom trenutku) ne bi trebale imati znatnije negativne učinke na banke i zasad neće vaditi ‘teško naoružanje’ poput zabrane isplate dividendi. Ipak, sve opcije ostaju otvorene.

“Hrvatska narodna banka pomno prati sve što se događa sa situacijom u Ukrajini i Rusiji i mogućim posljedicama na sigurnost i stabilnost hrvatskog bankovnog sustava. U tom cilju analiziramo i mogući utjecaj tih događanja na banke u Hrvatskoj u cilju povećavanja njihove spremnosti na sankcije ili druge posljedice koje mogu nastati”, ističe regulator. Dodaje da će i ECB u ožujku provesti sveobuhvatnu procjenu izgleda za gospodarstvo koja će uključiti i aktualna zbivanja.

“Budući da sukob u Ukrajini te sankcije Rusiji, prema trenutnim procjenama, ne bi trebali imati znatnije negativne učinke na poslovanje banaka, za sada se ne razmatra ponovno uvođenje sveobuhvatne makrobonitetne mjere ograničenja isplata”, kazali su, no uz poruku da kontinuirano prate situaciju te da od banaka očekuju “da i nadalje primjenjuju razboritu politiku dividendi, vodeći računa o dostatnosti kapitala potrebnog za stabilno i dugoročno održivo poslovanje”.

Banke su lani imale 5,6 milijardi kuna dobiti, ilustriraju privremene nerevidirane brojke. Nakon što je jesenas istekla dvogodišnja zabrana raspolaganja profitom krenule su pripreme za isplate dividendi da bi optimizam nestao preko noći.

Unatoč rekordnih oko 80 milijardi kuna viška u sustavu, u posljednjih desetak dana banke su u dva navrata od HNB-a posudile dodatnih 515 milijuna kuna likvidnosti (prvi puta nakon svibnja 2020.); početkom moratorija u Sberbanku 260 milijuna kuna, tjedan kasnije 250 milijuna kuna.

Najveći igrači u Hrvatskoj jednoglasni su u umirujućim porukama da procjenjuju rizike na portfelj te da razloga za zabrinutost – nema. “Stopa adekvatnosti ukupnoga kapitala potkraj 2021. dosegnula je 25,6%, što hrvatski bankarski sustav čini jednim od najbolje kapitaliziranih sustava u svijetu te jednim od najrazvijenijih u području Jugoistočne Europe, potpuno spremnim za predstojeće izazovno razdoblje”, kaže direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović.

Podcrtava da “banke u Hrvatskoj posluju u Hrvatskoj i na jedinstvenom europskom tržištu te nisu direktno izložene posljedicama ratne situacije u Ukrajini”. “Naš bankarski sustav nikada do sada nije bio snažniji i otporniji na šokove”, kaže Adrović.

Iz Zagrebačke banke poručuju da pomno prate razvoj situacije u Rusiji. “Rusija prolazi kroz valove sankcija, a mi uvijek usklađujemo svoje poslovanje prema regulatornim smjernicama. No, kapital Grupe UniCredit u ruskoj podružnici manji je od 4 posto ukupnog kapitala Grupe, a ako pogledate kredite i ukupnu imovinu, brojke su čak i manje od toga”, kažu u najvećoj banci koja je lani čija je neto dobit lani premašila 2 milijarde kuna.

Ni analize PBZ-a ne ukazuju da bi doseg sankcija ili pogođenih klijenata narušio poslovanje. “Prema preliminarnim analizama ne očekujemo materijalni utjecaj na kvalitetu kreditnog portfelja banke.

Pozorno pratimo daljnji razvoj situacije i poštujemo sve donesene sankcijske mjere i relevantnu regulativu. Za naglasiti je da je PBZ već dugi niz godina po ostvarenim rezultatima u samom vrhu među bankama u Hrvatskoj, visoko je likvidna i kapitalizirana banka sa stopom adekvatnosti kapitala znatno iznad regulatornih zahtjeva”, kažu.

U HNB-u na čelu s Borisom Vujčićem kažu da će ECB u ožujku provesti sveobuhvatnu procjenu izgleda za gospodarstvo/R. Anić/PIXSELL

‘Stabilni i u najcrnjem scenariju’
Iz Erstea, koji zaokružuje trojku u čijim je rukama gotovo dvije trećine bankarskog tržišta, poručuje da se poslovanje odvija redovito.

“Nismo zamijetili niti očekujemo bilo kakva odstupanja u odnosu na uobičajene trendove”, kazali su nam dodajući da, štoviše, primjećuju ” interes privatnih i poslovnih klijenata za otvaranjem računa, odnosno započinjanjem ili dodatnim intenziviranjem poslovnog odnosa s bankom”.

Dodaju da “matična austrijska grupacija nema svoje podružnice na ruskom i ukrajinskom tržištu, njezina izravna izloženost prema tim državama je neznatna te u ovom trenutku ne planira dodatna značajna izdvajanja rezervacija”.

Na iznimnu limitiranost gospodarstva Hrvatske i ratnog područja upiru iz OTP-a. “Polazeći od te činjenice, kao i već provedenog dubinskog snimanja našeg portfelja u Hrvatskoj, ne očekujemo izraženiji izravni utjecaj ratnih zbivanja i sankcija uvedenih Rusiji na poslovanje većeg broja naših klijenata, a samim time i na naš rezultat”, kažu.

“Ukupna imovina OTP banke u Ukrajini predstavlja samo 2,9% ukupne imovine OTP grupe, stoga grupa ostaje stabilna čak i u slučaju najgoreg scenarija. Kapitalna pozicija banke toliko stabilna da bi se i u tom najgorem slučaju adekvatnost kapitala grupe od 16,9 posto smanjila samo za 0,27 posto dok bi se profitabilnost OTP grupe smanjila za manje od 8 posto”, kažu.

Nepredvidivost nervoze tržišta koje počiva na povjerenju osjetili su u Raiffeisenu koji je bio prisiljen reagirati na lažne informacije i zlonamjerne SMS poruke o (ne)sigurnosti depozita. Srećom, situacija je stavljena pod kontrolu.

“RBA ne posluje na pogođenim tržištima Ukrajine i Rusije te upravo zato za nas ne postoji nikakva izloženost prema tim tržištima. 97 posto poslovanja RBA odvija se unutar Hrvatske i EU”, kažu. Banka koristi konzervativni pristup, ima visoke razine kapitala i likvidnosti “značajno iznad svih zahtjeva europskih regulatora” i neovisna je od drugih članica RBI grupe.

Na pitanje o potencijalnom efektu prelijevanja eskalacije rata u Ukrajini kažu da “mjere i anticipiraju utjecaj cijena energenata te drugih inflatornih pritisaka na poslovanje tvrtki”.

HPB, koji je na “mig” države preuzeo Sberbank i izgledno spasio tržište od tektonskog poremećaja, objavio je minimalnu direktnu izloženost prema subjektima u vlasništvu osoba iz Ukrajine ili Rusije.

“Ne očekujemo materijalne negativne efekte kao posljedicu događanja u Ukrajini u kratkom roku zbog relativno male izloženosti djelatnostima turizma i energetike, za koje se očekuje da bi mogli biti prvi sektori na koje će situacija utjecati, te relativno visoke akumulirane štednje stanovništva”, kažu. Potraje li situacija, indirektno bi moglo doći do pogoršanja kvalitete portfelja “u manjoj mjeri”, no bez utjecaja na likvidnost ili solventnost.

Procjene europskih institucija
Preliminarne procjene europskih institucija ukazuju na određenu direktnu izloženost europskih bankarskih grupacija što bi moglo imati utjecaja na dobit, ali i potencijalno strateško repozicioniranje, a radi se o Raiffeisen Internationalu, Societe Generaleu, talijanskom UniCreditu i Intesu te OTP-u. RBI na pogođenim tržištima (uključujući Bjelorusiju) ima 12,8 posto aktive i ostvaruje 40 posto profita.

Izloženost UniCredita je oko 1,2 posto imovine grupe, no udio u profitu je 10-15 posto, dok Banca Intesa ima 5,6 milijardi eura plasiranih zamova u Rusiji (1,1 posto grupe). Mađarski OTP u Rusiji i Ukrajini ima 11,6 posto imovine na kojima zaradi gotovo 16 posto profita, pokazuje analiza koju smo dobili na uvid.

S obzirom na izloženosti matica postavlja se pitanje hoće li one pojačati pritisak na domaće podružnice? U HNB-u smatraju da su glavni kanal prelijevanja učinaka sukoba u Ukrajini na domaće gospodarstvo cijene energenata i sirovina.

“Na kojoj će se razini stabilizirati cijene energenata i sirovina, a onda i ekonomske posljedice tih događanja u srednjem roku u prvom redu ovise o njihovom raspletu”, kažu.

Povrh toga prisutni su pad izvoza, direktne financijske izloženosti i rast opće neizvjesnosti, no oni su manje važni. Unatoč rastu prinosa na financijskim tržištima, iz središnje banke ističu da bi se to povećanje trebalo “vrlo sporo i blago” prelijevati u domaće troškove zaduživanja.

“Hrvatske banke se uglavnom financiraju iz domaćih depozita koji su u ovom trenutku obilan, stabilan i jeftin izvor sredstava. Slobodna novčana sredstva su na povijesno najvišoj razini, što podupire ponudu kredita po niskim kamatnim stopama.

No, iako bi utjecaj rusko-ukrajinske krize na troškove financiranja poduzeća i stanovništva trebao bi biti razmjerno ograničen, sve dok je prisutna neizvjesnost može se očekivati povećan oprez banaka pri kreditiranju. Osobito bi mogla biti pogođena poduzeća izložena ruskom i ukrajinskom tržištu ili ona u ruskom vlasništvu, koja bi se mogla teže i skuplje financirati”, zaključuje regulator.