Održive sirovine s prirodnim vlaknima koje je moguće reciklirati, proizvodnja 3D tekstila, multifunkcionalni tekstil, inovativni za akvakulturu i agrarnu proizvodnju te digitalna moda neke su od inicijativa koje sadrži nova Europska tehnološka platforma čiji je autor Udruženje europske tekstilne i odjevne industrije, a za te projekte bit će moguće dobiti i subvencije iz EU blagajne.
U tom nizu ideja svoju budućnost mora pronaći i hrvatska tekstilna industrija, smatra dekanica zagrebačkog Tekstilno-tehnološkog fakulteta Sandra Bischof. Europa se, kaže, odlučila na zaokret, odustaje od uvoza i usmjerava se sirovinama kojih ima na vlastitom prostoru i koje se uvijek iznova mogu reciklirati. To su lan, konoplja i vuna te usto namjerava i cjelokupnu industriju razvijati isključivo na vlastitom terenu. Sve te sirovine ima i Hrvatska, a na fakultetu su, naglasila je, pripravni na suradnju s gospodarstvom kako bi se postigao maksimalan učinak.
Otvara se mogućnost za proizvodnju široke lepeze tehničkih, funkcionalnih tekstilija koje je moguće upotrijebiti u građevinarstvu, ribarstvu i agraru, naftnoj industriji te kod zaštite tla od erozija kao i zaštite vodnih tokova od zagađivanja. Podsjetila je i na izazov koji nudi tzv. digitalna moda. Riječ je o malim serijama odjeće, prilagođenim individualno, gdje je posebno bitno da od narudžbe do preuzimanja ne prođe puno vremena i tu hrvatska odjevna industrija može profitirati.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.@ Twixer ,
u zabludi si.
Večina mladih želi se upisati na Filozofski fax i steći (neradno) zvanje koje van Hrvatske nemogu prodati.
Kada mladi vide kako se u Hrvatskoj lako živi bez rada večina ostaje ovdje vjerujući da će se to blagostanje nastaviti.
Samo pogledaj statistiku :
koliko Hrvata radi ?
Koliko Hrvata je u penziji ?
Koliko radno aktivnog stanovništva ne radi?
Ima li igdje u svijetu lagodnijeg života nego što je u
Lijepoj Našoj Hrvatskoj ?
Za mlade ljude jedini izlaz je kupiti avionsku kartu i pobjeci negdje daleko gdje nece morati otplacivati masivne Liniceve kredite.
Zalosno je to Twixere. Ja ti ne mogu reci koliko to ljudi oko mene radi. Uglavnom mladi, obrazovani ili ne, ali svi imaju crtu da su voljni raditi i truditi se i pretrpiti neke stvari da bi sutra bilo bolje.
Exodus Hrvata.
Izlaz iz ove gospodarske gluposti u Hrvatskoj je jenodstavan: manje države.
Ali ima nade. Libertarijanci nevjerovatno jačaju u Hrvatskoj.
Za mlade ljude jedini izlaz je kupiti avionsku kartu i pobjeci negdje daleko gdje nece morati otplacivati masivne Liniceve kredite.
[emo_palacg]
Uključite se u raspravu