Kratki predah koji je bankama stigao nakon epizode ‘švicarca’ nije dugo potrajao. S prvim danima prošle godine koncern Agrokor, jedan od najizdašnijih i najvećih klijenata, rapidno je otklizao pred vrata bankrota. Dok je s jedne strane ogolio bankarske prakse ponašanja erodirajući profitabilnost i rezultate, slučaj će briljantno ilustrirati funkcioniranje ekonomije po uzusima ‘crony’ kapitalizma, a potom u 2018. kulminirati političkom krizom i ostavkom potpredsjednice Vlade Martine Dalić.

Iako se ljuljanje koncerna kalkuliralo sistemskim rizikom zbog čega i donesen pravni presedan u vidu lex Agrokora, cjelokupan utjecaj na ekonomiju pokazao se ograničenim. Nacionalni BDP ostao je bez oko 0,2 – 0,3 postotna boda u domeni investicija svih igrača u lancu koji su došli u probleme. No, stabilno okruženje, porezne izmjene koje su povećale raspoloživi dohodak građana, obaranje rekorda u turističkoj sezoni na krilima sigurnosne rente i gospodarski rast od blizu 3 posto u konačnici se pozitivno reflektirao i na banke.

Premda su gubici koncerna i povezanih tvrtki značili 4,3 milijarde kuna udara novih rezervacija taman kada se očekivalo da će loši krediti pasti na jednoznamenkaste razine, 25 domaćih kreditora uspjelo je zadržati relativno visoku profitabilnost.  Dok je operativni rezultat kao i ranijih godina više-manje uspješno odolijevao pritiscima rekordno niske cijene novca, slabije zarade posljedica su povećanih ispravaka vrijednosti i rezervacija. Dobit prije oporezivanja dosegnula je 2017. godine 3,9 milijardi kuna, 2,2 milijarde kuna manje nego prethodne godine što je de facto bila cijena kolapsa. Posljedično su i pokazatelji profitabilnosti pali pa se povrat na kapital spustio na 6,1 posto, a povrat na imovinu na 1,1 posto. Ukupna imovina bankarskog sektora povećana je za 2,6 milijarde kuna, na 391,3 milijarde kuna.

Nastavak konsolidacije
Konsolidacija bankarskog tržišta nastavljena je i u 2017. Mađarski OTP kupnjom Splitske banke postaje 4. igrač po veličini u Hrvatskoj. Početkom godine završena je sanacija Jadranske banke u kojoj će državni HPB započeti dubinsko snimanje potom u 2018. i akvizirati tu malu dalmatinsku banku. U znaku eskalacije problema s kapitalom i manjkom strateških ulagača godina je prošla za Tesla banku nad kojom će na proljeće 2018. naposljetku biti otvoren stečajni postupak koji će označiti kraj jednog bankarskog eksperimenta.

Premda će sredina 2018. ipak donijeti sklapanje nagodbe većine vjerovnika koncerna, ali i najave sudskih tužbi onih nezadovoljnih, banke bi i u slučaju da dogovor nije postignut kao sustav ostale stabilne i dobro kapitalizirane. Dobar dio razloga za to može se tražiti u činjenici da je Hrvatska narodna banka u četiri godine do 2016. od banaka tražila da smanjuju (pre)veliku izloženost, nerijetko i prikriveno kreditiranje toj kompaniji, ma kako se u tom trenu ‘blue-chipom’ činila.

Pitanje koje ostaje otvoreno za 2018. i kasnije godine, jest hoće li novi Agrokor imati pristup financiranju i pod kojim uvjetima Višegodišnje razduživanje građana zaustavljeno je 2017. zahvaljujući oporavku gospodarstva i pozitivnim kretanjima na tržištu rada pri čemu je smanjena izloženost valutnom i kamatnom riziku. Kućanstva su povećala svoju financijsku imovinu za 2,7 posto na oko 120 posto BDP-a, pri čemu oko 45 posto čini štednja u bankama. Ukupni krediti kućanstvima tijekom godine porasli su za 1 posto, a uz gotovinske kredite koji kontinuirano rastu već deset godina, krajem godine posebno je bio izražen rast stambenih kredita od gotovo 50 posto zahvaljujući programu subvencioniranja stambenih kredita.

Oporavak zaduživanja
Svoj obol oporavku dugoročnog zaduživanja dalo i ublažavanje uvjeta kreditiranja, posebno kamatne marže, naknada i zahtjeva za kolateral zbog jačanja konkurentskih pritisaka i pada cijene izvora. Gledajući strukturu, izloženost građana valutnom riziku u zadnjih pet godina znatno se smanjila pa je krajem 2017. gotovo polovica kredita odobrenih kućanstvima bila u kunama, a gotovo 40 posto činili su oni uz fiksnu kamatnu stopu. I taman pošto su se krediti počeli oporavljati, zakonodavac je sredinom godine promijenio pravila igre pa je zaoštrena procjena kreditne sposobnosti i povećana granica do koje se ne mogu ovršiti primanja za klijente s ispodprosječnom neto plaćom. Koliko će ta mjera zaštite potrošača otežati realizaciju kredita bit će jasnije kad se vidi njihov utjecaj tijekom 2018. godine.

Nakon što su loši krediti sredinom 2015. dosegnuli rekord od 17,3 posto, portfelj se nastavio intenzivno provjetravati. Premda je Agrokor doveo do kvarenja kvalitete, udio loših kredita krajem 2017. spustio se na 11,3%  dobrim dijelom i zbog njihove prodaje. Hrvatska je u tome rekorderka među zemljama središnje i istočne Europe; u prošloj godini banke su trećim tvrtkama prodale 8,4 milijarde kuna potraživanja za 2,4 milijarde kuna, a u tri godine čišćenja knjiga, domaće banke riješile su se više od 17 milijardi kuna zajmova. Njihovom prodajom loši krediti nisu riješeni niti su klijenti dobili zeleno svjetlo za njihovo nevraćanje, već su stavljeni izvan bankarskog sustava i preseljeni pod ingerenciju sudova te je fokus sada na jačanju pravnog okvira. Iako je razina loših kredita i dalje razmjerno visoka, banke su visoko kapitalizirane i zato je rješavanje loših kredita bitnije pitanje klijentima nego kreditorima.

Osim toga, nastavak kumuliranja viškova likvidnosti za banke znači i jačanje sigurnosne mreže u slučaju potencijalnih gubitaka i poremećaja na tržištu. Zato je tema koja je prošle godine ponovno došla u prvi plan – kamatne stope. Američke Federalne rezerve tijekom godine u nekoliko su navrata podignule ključnu cijenu novca signalizirajući svijetu da je rekordno niskim kamatnjacima došao neminovan kraj. Dok MMF previđa da će zaoštravanje monetarne politike SAD-u dovesti do odljeva 8 milijardi eura s tržišta u nastajanju u iduće dvije godine, u CEE regiji oči su uprte prema čelniku Europske središnje banke u Frankfurt. Dužnici u Europi, pa i u Hrvatskoj, još jašu na valu smanjenja kamata, no otrežnjujuće upozorenje je pred vratima. ECB je poručio je da je i njegovoj labavoj politici jeftinog novca kraj, no ne prije ljeta 2019.

Bankari se pak nadaju da bi se to moglo i dogoditi ranije jer je inflacija najjače europske ekonomije već blizu targeta.  Drugim riječima, i na domaće bankarsko tržište u prvi plan vraća se kamatni rizik, zadnji puta aktualna tema prije više od pola desetljeća.  Ranije računice HNB-a pokazivale su da bi povratak euribora na povijesne razine od oko 2 posto, izazvao slične, vjerojatno i veće probleme od divljanja švicarskog franka što bi materijaliziralo kreditni rizik i doveo do problema s otplatom.

Premda je u međuvremenu trend ‘kunizacije’ uhvatio maha, teško je reći koliko bi procijenjeni gubici dosegnuli, neke procjene govore između 2,5 i 3 milijarde kuna. Svakako, nezanemarivo s obzirom na to da je HNB u rujnu izdao preporuku bankama da aktivno klijentima nude zamjene promjenjivih kamatnih stopa s fiksnima. Dok se poslovni bankari nadaju rastu cijene novca i slabljenju pritiska na operativni rezultat, a središnji dobrim vijestima za normalizaciju monetarne politike, sigurno jest je da talasanje na svjetskim tržištima neće samo donijeti skuplje kredite i isplativiju štednju, već u pregovore banaka i klijenata vratiti pitanje zaštite od kamatnog rizika.

Lepeza tržišnih rješenja postoji, od fiksiranja kamata, ograničenja maksimalnog raspona do aktivnog upravljanja fiksnom maržom. Problem rasta kamata je pred vratima, no veći rizik za bankarski sektor i gospodarstvo u cjelini, barem trenutno, ipak je normalizacija poslovanja u Agrokoru. O njegovom uspješnom restrukturiranju, procesu u kojem je nagodba tek prvi u nizu nužnih koraka, izravno ili neizravno ovisi nešto više od 100.000 radnih mjesta. Toliko je iznosio broj zaposlenih u koncernu i ekonomski povezanim tvrtkama. Ugroze li se ta radna mjesta, bit će pogođeni dohoci i kreditna sposobnost jedne skupine građana kojoj je Vlada po načelu ‘put u pakao popločen je dobrim namjerama’ već srezala pregovaračku poziciju pred bankama.

Tržišni poredak

PBZ u vodstvu
Najbolji rezultat na kraju godine ostvarila je Privredna banka Zagreb 1,67 milijardi kuna bruto dobiti te aktivom od 75,8 milijardi kuna, odnosno oko petine bankarskog kolača. Tržišni lider Zagrebačka banka godinu je zaključila s milijardu kuna bruto dobiti i 102 milijarde kuna imovine. Erste je zabilježio je oko 811 milijuna, slijedi Raiffeisen s 475 milijuna kuna dobiti prije poreza, Addiko sa 153 milijuna i HPB s 12 milijuna. Od većih igrača udar na rezultat najviše je osjetio Sberbank sa 158 milijuna kuna gubitka te Splitska u kojoj je minus dosegnuo 98 milijuna kuna.