Prijedlog velikog plana oporavka koji je ove srijede iznijela Europska komisija mnogi su već ocijenili revolucionarnim, a prema predstavljenom dokumentu nazvanom Next Generation EU i teškom ukupno 750 milijardi eura Hrvatska bi trebala biti, gledano u odnosu na BDP, i ponajveći dobitnik.

Najviše novca iz tog fonda namijenjeno je, naime, članicama koje su najpogođenije koronakrizom, odnosno onima kod kojih se očekuje najveći pad BDP-a i rast nezaposlenosti, a Hrvatska je, prema aktualnim prognozama EK, po oba kriterija ove godine pri vrhu.

Veći pad BDP-a od za nas prognoziranih 9,1 posto, očekuje se samo u Grčkoj (9,7%), Italiji (9,5%) i Španjolskoj (9,4%), a za malo članica se predviđa i veći rast stope nezaposlenosti, koja bi prema EK s lanjskih 6,6 posto ove godine trebala premašiti 10 posto.

Za Italiju i Španjolsku u fondu za oporavak predviđa se alokacija od po 80 milijardi eura, za Grčku 20, a premda bi u nekoliko narednih godina, počevši od iduće, Hrvatska trebala računati na 10 milijardi eura, u odnosu na naš BDP to je gotovo 20 posto, što je više nego kod spomenute trojke.

Osim što će europski novac trebati znati iskoristiti, nulta pretpostavka za Komisijin plan oporavka je da se sve države članice slože s prijedlogom. Kako su neke tzv. neto davateljice, ponajprije tzv. štedljiva četvorka (Austrija, Nizozemska, Švedska i Danska) već pokazivale rezerve prema dominantno (2/3) bespovratnoj komponenti fonda, pred Komisijom su vjerojatno ne baš laki pregovori.

Iz Austrije su tako već poručili kako prijedlog novog instrumenta smatraju početnom točkom za pregovore. “Postoje zemlje koje to moraju i platiti. Stoga, iz odgovornosti prema poreznim obveznicima, jasno kažemo da se zalažemo za kredite”, poručio je austrijski kancelar Sebastian Kurz

Premijer Andrej Plenković vjeruje ipak u povoljan ishod tih pregovora. “Ovaj izrazito izdašan dokument u Hrvatsku donosi alokaciju od 10,013 milijardi eura u četiri godine”, precizirao je na jučerašnjoj sjednici Vlade, dodajući kako se od toga 7,36 milijardi eura odnosi na bespovratna sredstva, a preostalih 2,65 mlrd. eura (gotovo 20 mlrd. kuna) na mogućnost povoljnih zajmova.

Sve to je povrh onoga što će ići kroz višegodišnji financijski okvir, odnosno sedmogodišnji proračun EU”, naglasio je premijer. Dodao je i kako će, prema informacijama koje Vlada ima u konzultacijama s Komisijom, i novi prijedlog VFO-a (za 2021-2027.) za Hrvatsku biti znatno bolji od onoga koji je bio na stolu u veljači, tj. imat ćemo na raspolaganju znatno više sredstava nego u razdoblju 2014. do 2020.

“Nitko nam ne može pomoći kao EU, to pokazuje kolika je njena važnost”, zaključio je, a nije propustio naglasiti u svemu i ulogu Vlade odnosno hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, te “visok ugled koji Hrvatska uživa kod financijskih institucija i EU”.

Iako, dakle, novi instrument za oporavak koji je Komisija nazvala Next Generation EU tek treba dobiti zeleno svjetlo, kao i višegodišnji proračun (VFO) koji je prema novom prijedlogu težak 1100 milijardi eura, i u redovima domaćih poduzetnika nadaju se najboljem. Kod mnogih će golemi europski fond za oporavak i prije usvajanja prijedloga EK biti argument za veće apetite i u pogledu aktualnih mjera Vlade.

Iz Udruge Glas poduzetnika tako su već jučer apelirali na “nužnost transparentnog korištenja novca koji će Hrvatska, najvjerojatnije, dobiti od EU za spas gospodarstva”. Smatraju da je ovo “prilika za podizanje konkurentnog gospodarstva i prilika za Hrvatsku 2.0 koja se nikako ne smije prokockati zbog osobnih ili stranačkih interesa!”.

Budu li ta značajna sredstva mudro upotrebljena, ona mogu učiniti veliku razliku u brzini oporavka hrvatskog gospodarstva. “Na korištenje sredstava EK neće imati mnogo utjecaja, nego će nacionalne vlade same predlagati projekte za investiranje. UGP će se boriti da novac bude iskorišten transparentno i pravedno te da rezultat bude pokrenuto i konkurentno gospodarstvo, poručio je Dražen Oreščanin, izvršni direktor udruge Glas poduzetnika.

Njihovi članovi potvrdili su već poslovičnu sumnjičavost. U blic-anketi većina ih je rekla kako se boji se da će novac, ako i kada ga dobijemo, biti korišten na krpanje minusa u proračunu i ubacivanje u javni sektor, a četvrtina ih je izrazila i bojazan da će sredstva otići politički podobnima preko raznih projekata, osmišljenih samo za njih.

“Iako je još nejasno koji će biti mehanizmi raspodjele i kontrole, svakako je dobar trenutak za ukazati na potencijalne probleme u tim procesima. Ono što nas ohrabruje jest to da su ideje vodilje za korištenje sredstava, postavljene od EU, usklađene sa zahtjevima udruge Glas poduzetnika. Sredstva bi se trebala koristiti za održivi razvoj i zaštitu okoliša te digitalizaciju gospodarstva. EU će kao i UGP poticati na reforme, ali posljednja riječ će biti na Vladi”, ističe vodstvo UGP-a.

Novi instrument za oporavak s kombinacijom grantova i zajmova općenito bi trebao biti fleksibilniji od ESI fondova za razdoblje 2014.-2020. godine, ali i za ta će sredstva trebati ponuditi programe i/li projekte koji se uklapaju u prioritete i ciljeve EU.

Hrvatska je dosad u pogledu fondova EU ostvarila dobar rezultat ugovaranja, ali provedba na terenu kaska, iako se i tu stvari popravljaju.

Za kohezijske fondove (ERDF – operativni plan Konkurentnost i Kohezija) stopa ugovorenosti EU fondova potkraj travnja bila je 98% (dodijeljeno projektima), a 30% je bilo plaćeno korisnicima (znači pravilno potrošeno i ovjereno).

Za operativni program Ljudski resursi dostupni podaci kažu da je s krajem 2019. ugovorenost bila na 73 posto, a plaćeno je 28 posto.