S velikim nestrpljenjem očekivani poziv za potporu za “Jačanje konkurentnosti poduzetnika ulaganjima u digitalnu i zelenu tranziciju” tijekom ovog tjedna konačno ide u objavu.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja provelo je javno savjetovanje o kriterijima za paket bespovratnih potpora ukupno vrijedan 1,14 milijarde kuna, koje se financira kroz instrument REACT EU, a o interesu za ovaj program govori najviše da je na prijedlog tijekom provedene javne rasprave upućeno čak 234 prijedloga poduzetnika i gospodarskih institucija.

Javili su se i oni mali, mikro poduzetnici, obrtnici, no i veliki, koji negoduju što potpore namijenjene oporavku od krize uzrokovane pandemijom koronavirusa ne mogu dobiti. Tako su se obratili Fortenova grupe, kao i Kraš i Karolina, koji smatraju da se isključivanjem velikih tvrtki koje također trpe posljedice krize stavlja u nepovoljniji položaj u odnosu na EU konkurenciju.

“Cilj Hrvatske trebao bi biti da se prerađivačka industrija što brže oporavi od posljedica Covid pandemije te ojača za tržišno nadmetanje s jakom EU konkurencijom, te da bude primjer i pokretač promjena u društvu u postupku tranzicije na održivo i zeleno gospodarstvo.

Da bi se isto moglo postići treba omogućiti i velikim poduzetnicima iz tog sektora pristup EU potporama za zelene i digitalne ciljeve. Veliki poduzetnici kontinuirano su (nepravedno) isključeni iz potpora koje se tiču regionalnih potpora za ulaganje iako su iste dozvoljene državne potpore sukladno Uredbi 651 te ne postoje nikakve zapreke da se ulaganja u prihvatljive aktivnosti omoguće i toj skupini poduzetnika”, ističu iz Fortenove.

I HGK predlaže prilagodbu kriterija u tom segmentu, no to po Ministarstvu nije izvedivo zbog Uredbe REACT-EU (Uredba (EU) 2020/2221 ) koja navodi da su sredstva namijenjena za omogućavanje potpore MSP-ovima u obliku obrtnog kapitala ili investicijske potpore za ulaganja koja doprinose prelasku na digitalno i zeleno gospodarstvo.

Drugo osjetljivo područje pokazala se visina iznosa potpore, koja je od minimalno 500 tisuća do najviše 7,5 milijuna kuna. Za brojne male poduzetnike donji prag uglavnom je nedostižan, pa i HGK sugerira da se on smanji na 250 tisuća kuna, kako bi se mogao uključiti veći broj poduzetnika, a dijelu gospodarstvenika i maksimalni iznos nije dovoljan.

Tako proizvođač kozmetike Olival apelira da se ona poveća na 15 milijuna, pojašnjavajući kako proizvođači dugo čekaju raspisivanje natječaja koji obuhvaća gradnju proizvodnih postrojenja i strojeva za proizvodnju, a realizacija takvih projekata traje po dvije godine.

Poduzetnici podsjećaju i da se takvi natječaji raspisuju rijetko, a od zadnjega je prošlo tri godine, kao i da su troškovi građenja značajno porasli.

Prema dosadašnjim iskustvima na natječajima slične namjene, obrazlaže Ministarstvo zašto neće mijenjati granice, prosječna potpora iznosi oko 4,5 milijuna kuna, pa će se na ovaj će se način omogućiti potporu većem broju kvalitetnih projekata.

U jednom od objašnjenja Ministarstvo navodi i kako je završetak postupka vrednovanja predviđen do kraja godine, pa zato treba biti maksimalno fokusiran na efikasne i sveobuhvatne projekte, a što kod projekata male vrijednosti nije moguće.

Dvije su pozicije u ovom natječaju ipak imale najviše ujednačenih tonova – da se osim prerađivačke industrije za koju su sredstva isključivo i namijenjena, opseg potencijalnih investitora koje će se pomoći proširi i na druge djelatnosti, što je Ministarstvo odbacilo, te da se kao polazišna vrijednost u ocjenjivanju ne uzima 2019., zbog činjenice da je većina poduzetnika zbog korone imala slabiji rezultat u 2020. i trebat će vremena za oporavak, oko čega je Ministarstvo odlučilo razmotriti prilagodbu.

Tko je još ‘pogođen’?

Što se tiče drugih sektora za koje se apeliralo da ih se uključi u korištenje ovog poziva, najveći dio apelirao je za IT industriju, no među prijedlozima našli su se i turizam, zdravstveni sektor, prvenstveno dentalna medicina, pa čak i građevinski i trgovački sektor.

Kontra lobiranja IT-evaca da se zbog ekspanzije koju prolazi taj sektor napravi iznimka i otvore potpore, zanimljiv je istup osječkog obrta Liminal, iako iz IT sektora, podupire ograničavanje samo na prerađivačku industriju, koja je pretrpjela najveći pad u ovoj krizi, a uključivanjem drugih propulzivnijih sektora dodatno bi ju gurnulo u drugi plan. Progresivce po ovom izdvojenom stavu treba poduprijeti zakonom o poticanju ulaganja.

Među pogođenima kriterijima za isključenje još su paušalni obrtnici, djelatnosti usmjerene izvozu u treće zemlje ili države članice, financiranje distrbucijske mreže na stranim tržištima, ribarstvu, poljoprivrednoj djelatnosti, poduzetniku koji nije registriran najmanje dvije godine prije predaje zahtjeva, te koji nema ni jednog prijavljenog zaposlenika u 2019.

Prihvatljivi su samo kandidati koji imaju minimalni udjel kapitala i rezervi u pasivi 15% prema godišnjem financijskom izvješću u2019., u kojoj također ne smije biti iskazan gubitak u poslovanju.

Više kategorija

Potpore iz ovog poziva podijeljene su u više kategorija, o čemu ovisi i postotak sufinanciranja, prihvatljive aktivnosti i troškovi. Regionalna potpora tako ne može iznositi manje od 60% ukupno odobrenih sredstava, a ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu s ciljem postizanja energetski učinkovitije i ekološki prihvatljivije proizvodnje.

Prihvatljive su tako uvođenja novih tehnologija u proizvodni proces, tehnoloških rješenja za smanjenje utrošak energije i CO2 u proizvodnji, a među prihvatljivima su i troškovi gradnje i rekonstrukcije objekata, te nabave novih strojeva, ICT rješenja, kao i nabave nematerijalne imovine u obliku patenata i autorskih prava.

Kroz potpore za inovacija procesa i organizaciju poslovanja sufinancirat će se 50% prihvatljivih troškova za unapređenje i inoviranje procesa i organizacije poslovanja s ciljem uvođenja novih zelenih modela, a prihvatljivi su i troškovi plaća onih koji rade na provedbi projekta.

Kod potpora za usavršavanje sufinancira se 70% troškova za jačanje digitalnih vještina zaposlenika za mikro i male, te 60% za srednje poduzetnike, a potpore male vrijednosti predviđaju sufinanciranje 50% troškova pripreme dokumentacije, studija izvodljivosti, dokumentacije za uvođenje energetski učinkovitog grijanja i hlađenja.

Bespovratna sredstva dodjeljivat će se, inače, putem otvorenog postupka u modalitetu privremenog Poziva, što znači da će se ocjenjivati kvaliteta projekta, a ne brzina podnošenja prijave.